Husein ef. Kavazovic ostaje na mjestu reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i narednih 7 godina.

Nakon glasanja, Husen ef Kavazović dobio je 291 glas, a efendija Muamer Zukorlić 82 glasa.

Od 405 članova biračkog tijela, prisustvovao je 371 član.

Jedan glas je bio nevažeći, kazao je Safet Softić, predsjednik Sabora IZ.


Kavazović: Proces izbora bio je demokratičan

Husein ef Kavazović, je rekao da je proces izbora bio demokratičan i otvoren.

Svi su glasali. Kurs IZ se neće mijenjati, a brzina da. Otvoren sam za sve dobre ideje, živjeti i raditi s drugima, unapređivati odnose kako u BiH tako i van nje. Mi iz IZ se suprotstavljamo svemu što nije dobro.


Zukorlić čestitao Kavazoviću

Muamer ef. Zukorlić je čestitao Huseinu ef. Kavazoviću, te je izrazio zadovoljstvo što je proces izbora protekao u najboljem redu.

Programi ova dva kandidata su se razlikovali.

Što se tiče njegovih ciljeva, kaže da ih je ostvario u najvećoj mjeri na platformi koju je predstavio obilazeći sva muftijstva u BiH.


O Huseinu ef. Kavazoviću

Rođen je 3. jula 1964. godine u Jelovce Selu kod Gradačca.

Osnovno obrazovanje je stekao u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu je završio 1983. godine. Na Šerijatskom fakultetu Univerziteta Al-Azhar u Kairu je studirao u periodu od 1985. do 1990. godine. Magistarski rad i doktorsku disertaciju odbranio je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, iz podrucja šerijatskog prava.

Radno iskustvo je sticao kao imam, hatib i mualim u džematima u Srebreniku i Gradaccu.

Obavljao je funkciju muftije tuzlanskog u periodu od 1992. do 2012. godine, a u članstvo Sabora Islamske zajednice Republike Bosne i Hercegovine izabran je prije agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Nedugo nakon imenovanja na poziciju muftije tuzlanskog, zajedno s još devet članova delegacije Okruga Tuzla, po povratku iz Zagreba, biva zarobljen u Konjicu i odveden u logor HVO-a. Nakon sedam mjeseci ponovo je na slobodi i vraća se u Tuzlu.

Na poziciji tuzlanskog muftije dao je presudan doprinos u obnovi i radu Tuzlanskog muftijstva i Behram-begove medrese, uvođenju vjeronauke u osnovne i srednje škole, te u obnavljanju lista Hikmet.

Tokom tog perioda u više mandata obavljao je dužnost predsjednika Školskog odbora Behram-begove medrese u Tuzli. Svojim zalaganjem je doprinio podizanju zgrade Biblioteke Behram-beg u Tuzli.

Jedan je od pokretača Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolućoj kod Lukavca, prve ustanove za rehabilitaciju ovisnika u okviru Islamske zajednice u BiH.

Zajedno sa svojim saradnicima, radio je na pokretanju i razvoju Agencije za certificiranje halal-kvalitete IZ-e u BiH. Aktivno je učestvovao u obnovi i izgradnji više desetina džamija na područjima Bosanskog Podrinja i Bosanske Posavine.

Istovremeno, snažno se angažirao i na zbrinjavanju prognanog i izbjeglog stanovništva iz Istočne Bosne tokom proteklog rata, a potom i u obnavljanju infrastrukture IZ-e u BiH i povratku muslimana u sela i gradove iz kojih su protjerani.

Bio je član i predsjednik Savjetodavne radne grupe za definiranje sadržaja u izradi projektne dokumentacije za kompleks Memorijalnog centra Potocari-Srebrenica.

U njegovom mandatu na poziciji reisu-l-uleme Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je provela izmjene Ustava i značajne reforme u mnogim segmentima djelovanja Zajednice u domovini, domovinskim zemljama i dijaspori.

Bio je u stalnom kontaktu sa vjernicima, u svim značajnijim prilikama, kako u domovini, domovinskim zemljama, tako i u iseljeništvu.

Čest je gost u svim glavnim gradovima, kako u muslimanskom svijetu, tako i na Zapadu gdje je sagovornik najviših vjerskih, akademskih i političkih zvaničnika.

Dobitnik je više priznanja od titula počasnog građanina do ličnosti godine.