Fondacija Društva zajedničkih vrijednosti Sarajevo danas je u bila domaćin sastanka visokog nivoa “EU budućnost zapadnog Balkana i ljudska prava – Govori istinu moćnima”, u saradanji s predsjednicom Robert F. Kennedy Fondacije za ljudska prava Kerry Kennedy i Nizami Ganjavi međunarodnim Centrom.

Skup je bio posvećen integraciji zapadnog Balkana s aspekta ljudskih prava gledano iz EU i NATO perspektive, ali i ugla Bosne i Hercegovine.

U ime organizatora, Fondacije Društva zajedničkih vrijednosti, prisutnima se obratio Zlatko Lagumdžija, koji je ukazao na to da ni Evropska unija ni zapadni Balkan nemaju šanse da nastave sa jačanjem i integriranjem ukoliko ljudska prava, iz kojih proizilaze sva druga kolektivna prava, a ne obratno, ne budu i vrijednosni i deklarativni i institucionalno podržani životni temelj najvećeg mirovnog projekta u istoriji – projekta stvaranja i širenja EU.

“Uvjeren sam da čitav euroatlanski prostor ima interes da zapadni Balkan postane njegov integralni dio i to ništa manje od interesa samog Balkana da bude integralni dio EU i NATO struktura”, kazao je Lagumdžija.

Predsjednica Fondacije Robert F. Kennedy za ljudska prava Kerry Kennedy je navela da pitanje za nju nije šta je problem u BiH, to nije pitanje koje ona sebi postavlja iz perspektive Evrope.

“Mislim da je pitanje šta Evropa može naučiti od Sarajeva, to je bitno i to je ono o čemu želim danas da govorimo. Smatram da je ovaj grad u ovom trenutku historije u kojem se nalazimo, vjerovatno važniji od bilo kog drugog grada u svijetu”, navela je Kennedy.

Istaknula je da je Sarajevo grad koji zna šta se desi kada se mržnja otme kontroli.

“Mi trebamo naučiti lekcije iz ovog grada, trebamo čuti glasove ljudi iz ovog grada, da i mi u svojim kostima osjetimo kako destruktivne stvari mogu postati. Nadam se da ćemo pronaći zajedničke vrijednosti svi mi skupa i o tome je ovaj današnji događaj”, navela je Kennedy.

Generalni sekretar Nizami Ganjavi međunarodnog centra Rovshan Muradov je kazao da svako može raditi na malim promjenama, te da različiti činovi hrabrosti mogu dovesti do promjene.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je naveo da je BiH pravo mjesto za jedan ovakav događaj, jer je ona jedno od najznačajnijih mjesta na globalnoj mapi kada je u pitanju borba za ljudska prava.

Napomenuo je da je BiH bila mjesto najstrašnijeg kršenja ljudskih prava na tlu Evrope, od Drugog svjetskog rata.

“Nijedna evropska zemlja u svojoj nedavnoj prošlosti nije iskusila ono što je iskusila BiH u periodu od 1992. do 1995. godine. O tome najvjernije i najpreciznije svjedoče presude koje su izrekli Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde u Haagu”, naveo je Džaferović.

“Naša trajna misija je uvijek bila i ostala da podjele i diskriminacije uklonimo. U sam Dejtonski mirovni sporazum ugrađeni su snažni mehanizmi za zaštitu ljudskih prava koji, nažalost, nisu do kraja iskorišteni i implementirani. U Ustav BiH je ugrađeno 15 međunarodnih konvencija za zaštitu ljudskih prava, na čelu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te je jasno precizirano da su te konvencije nadređene domaćem zakonodavstvu”, podsjetio je Džaferović.

Na taj način, dodao je on, već samim važećim Ustavom definirana je trasa za njegovu evolutivnu transformaciju, kroz politička i pravna sredstva. To je put usklađivanja Ustava BiH s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i drugim međunarodnim standardima, koji zahtijevaju puno poštivanje i zaštitu ljudskih prava.

Bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić smatra da jedna od ključnih dilema koja u BiH postoji jeste pitanje kolektivnih i individualnih prava.

“Imate dvije zloupotrebe – jedni koji preko kolektivnih prava potpuno pokušavaju da eliminišu bilo kakvo individualno pravo, ali jednako tako i oni koji kroz afirmaciju indiviualnih žele potpuno da eliminišu ovo kolektivno”, kazao je Ivanić, dodajući da onaj ko nađe balans između ta dva segmenta je našao rješenje za mir i stabilnost u BiH.

Ponovio je da je za njega najveći izazov, na koji u ovom trenutku ne može reći da ima odgovor, to gdje je ta fina ravnoteža između s jedne strane kolektivnih i s druge strane individualnih ljudskih prava.

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci je kazao kako obično kaže za BiH da je to jedna zemlja koja ima dva entiteta, tri konstitutivna naroda, četiri tradicionalne religije i stotinu problema.

Po njegovim riječima, nema čarobnog štapića koji može riješiti svih 100 problema, ali očito je da je jedan od tih problema i neravnopravnost građana BiH, “što mi teško možemo da prihvatimo, jer kod nas je važno da su konstitutivni narodi u svemu međusobno ravnopravni, mada ni oni nisu”.

“Imamo neravnopravnost građana, imamo građane tri kategorije. Prva kategorija građana je ona koja može da se kandiduje, koja može da bude birana svugdje i svagdje, zato što su pripadnici konstitutivnih naroda. Druga kategorija su građani koji jesu pripadnici konstitutivnih naroda, ali ne žive na pravoj teritoriji i time nemaju sva prava. Treća kategorija su oni koje dejtonski Ustav zove “Ostali”, koji nemaju pravo bez obzira gdje žive i kako žive i kako se ponašaju, da budu ni kandidati, a kamoli da budu izabrani”, naveo je Finci.

Dodao je kako misli da je veliki problem BiH to što, kad govorimo o ljudskim pravima, pravimo zamjenu teza i “pod ljudska prava smatramo nacionalna prava, a ljudska prava se odnose na ljude, na jedinke, na čovjeka”.