Međunarodni monetarni fond (MMF) blago je snizio procjene rasta globalnog gospodarstva za 2020. godinu zbog snažnijeg od očekivanog usporavanja u Indiji i drugim gospodarstvima u razvoju, pokazale su danas MMF-ove međuprognoze za globalno gospodarstvo.

Globalni rast mogao bi dosegnuti 3,3 posto u 2020, nasuprot 2,9 posto u 2019. što je bio najslabiji rast od financijske krize prije deset godina. Za obje godine projekcije su tako snižene za 0,1 postotni bod odnosu na prognoze iz listopada prošle godine.

Rast bi trebao blago ubrzati na 3,4 posto u 2021., čime je i ta procjena također snižena, za 0,2 postotna boda u odnosu na listopad, objavio je MMF.

Snižene prognoze odražavaju MMF-ove ponovne ocjene gospodarskih izgleda za niz velikih tržišta u nastajanju, ponajprije Indije, gdje je domaća potražnja usporila oštrije nego se očekivalo zbog smanjene ponude kredita i stresa u nebankarskom setorzu.

U MMF napominju i da su smanjene prognoze rasta za Čile zbog društvenih nemira, a smanjene su i za Meksiko, zbog kontinuirane slabosti investicija.

U MMFu ističu da je popuštanje napetosti između SAD-a i Kine, koje je zakočilo rast BDP-a u 2019., popravilo raspoloženje na tržištu, zbog prvih signala da su trgovina i proizvodnja možda dosegnule najnižu točku.

Prvi znakovi stabilizacije mogli bi se održati i u konačnici ojačati vezu između i dalje otporne osobne potrošnje i poboljšane korporativne potrošnje, ocijenili su u MMF-u. Kao glavni čimbenik koji ograničava rast u MMF-u ističu neizvjesnosti u vezi carina i pripadajuće negativne posljedice na privatne investicije.

“Međutim, nekoliko naznaka točki preokreta već se očituje u globalnim makroekonomskim podacima”, dodaju.

Prognoza poboljšana za Kinu, ali ne za SAD

Oprezne prognoze MMF-a pretpostavljaju da neće biti dodatnog zaoštravanja napetosti u američko-kineskim trgovinskim odnosima te da će Britaniju na uređen način izaći iz EU-a krajem siječnja.

MMF je podigao prognoze rasta za kinesko gospodarstvo za ovu godinu za 0,2 postotna boda, na šest posto, zato što je američki trgovinski dogovor uključio djelomično smanjenje carina i otkazivanje carina na kinesku potrošačku robu koje su bile planirane za prosinac. Te su carine bile uzete u obzir u listopadskim projekcijama.

No, MMF nije podigao prognoze rasta američkog BDP-a zbog kineskog obećanja većih kupnji američkih roba i usluga za 200 milijardi dolara u razdoblju od dvije godine. Umjesto toga, MMF je objavio da će stopa rasta američkog gospodarstva biti snižena za 0,1 postotni bod u odnosu na listopadsku procjenu, na dva posto zbog slabljenja učinaka poticaj od 2017. godine i ublažavanja monetarne politike američke središnje banke Fed.

I za eurozonu je listopadska procjena rasta za 2020. godinu snižena za 0,1 postotni bod, na 1,3 posto, najvećim dijelom zbog pada proizvodnih aktivnosti u Njemačkoj i slabljenja domaće potražnje u Španjolskoj.

Za Indiju je prognoza rasta za 2020. oštro snižena, i to za 1,2 postotna boda u odnosu na listopadsku, na 5,8 posto, i ujedno je najizraženije snižena MMF-ova prognoza rasta za neko tržište u nastajanju, a razlog je kriza kredita u toj zemlji. Očekuje se da će monetarni i fiskalni poticaji ponovno podići stopu rasta indijskog gospodarstva na 6,5 posto u 2021., premda je i ta stopa u odnosu na listopadsku procjenu snižena za 0,9 postotnih bodova.

I drugim tržištima u nastajanju također su snižene procjene rasta, uključujući Čileu, koji je pogođen društvenim nemirima, te Meksiku kojem je prognoza rasta tako snižena na svega jedan posto u 2020., s 1,3 posto projiciranih u listopadskim prognozama.

Premda su rizici daljnjeg slabljenja ublaženi nakon postizanja američko-kineskog trgovinskog dogovora, i dalje su značajni, napominju u MMF-u.

“Sve veće geopolitičke napetosti, ponajprije između SAD-a i Irana, mogle bi poremetiti globalne isporuke nafte, pogoršati ozračje i oslabiti ionako slabašne investicije kompanija”, ističe MMF

“Štoviše, intenziviranje društvenih nemira u mnogim zemljama – odražavajući u nekim slučajevima, opadanje povjerenja u etablirane institucije i nedostatnu zastupljenost u upravljačkim strukturama – moglo bi poremetiti aktivnost, otežati reformska nastojanja i narušiti ozračje, pritišćući rast na niže razine od projiciranih”.