U Trebinju je počela proizvodnja rasada za poljoprivrednike s ovog područja. Gradska firma “Agrarni fond” u plastenicima će proizvoditi rasad, a ujedno će učenici Srednjoškolskog centra, smjera hortikultura, imati praktičnu nastavu. Vrijednost kupljenog sjemenja je pet hiljada maraka.

Zajedničkim radom Agrarnog fonda, gradske administracije i Centra srednjih škola počeo je sa proizvodnjom rasadnik koji će snabdijevati poljoprivredne proizvođače. Ovo je značajan projekat za učenike smjera hortikultura koji će u plastenicima obavljati praktičnu nastavu. Kažu da im je praksa najvažniji dio školovanja.

ISIDORA JEREMIĆ, treći razred SŠC-a, smjer hortikultura Trebinje

“To nama mnogo znači. Od ove godine smo dobili mogućnost, u saradnji sa Agrarnim fondom, da dolazimo u plastenike svakog četvrtka i da imamo pet časova praktične nastave. Do sada smo učestvovali samo u nekim akcijama sadnje cvijeća i drveća i u učionicama”, rekla je Jeremić.

Agrarni fond planira da u ovoj godini proizvede sadnice voća i povrća. Plastenici su opremljeni potrebnim elementima, odnosno sistemima za grijanje i navodnjavanje. Pored maslina, šipka i smokve, sadiće se i rasad povrća, sve u nabavnoj cijeni od 5 hiljada maraka.

VESELIN DUTINA, direktor Agrarnog fonda

“Ono što moram da napomenem jeste da ulaganjem sredstava u repro materijal dobićemo vrijednost proizvedenog rasada i sadnica u visini oko 20 hiljada KM, jer smo planirali da proizvedemo oko 15 hiljada sadnica paprike i paradajza”, kazao je Dutina.

U gradskoj administraciji ističu da je u Strategiji razvoja, Grad, kao glavne grane razvoja planirao turizam, energetski sektor i poljoprivredu. Sve što je nabavljano u prethodnom periodu za razvoj poljoprivrede, stavlja se u funkciju. Na ovaj način žele da smanje uvoz voća i povrća koji se mogu proizvesti na trebinjskim njivama.

MIRKO ĆURIĆ, gradonačelnik Trebinja

“Za ovu godinu smo povećali grant u odnosu na prethodnu, što znači da sredstva iz prethodnih godina se i dalje podržavaju i ima se prostor za nova. Dugoročno je za očekivati pozitivne rezultate, ne samo da to budu grantovska nepovratna srestva od kojih nemamo korist, nego da se nakon određenog perioda opravdaju ta sredstva i da ljudi budu zadovoljni”, istakao je Ćurić.

Namjera je da poljoprivrednici na novim parcelama stvore tržišni višak i da ga plasiraju. Vrijednost postavljenih plastenika je 40 hiljada maraka.