U junu prošle godine formirana je Istražna komisija državnog parlamenta sa zadatkom da nadzire rad pravosuđa, i od tada do danas komisija nikad nije zasjedala, pa su i rezultati izostali. No, pravni stručnjaci naglašavaju, da parlamentarci i političari nisu ti koji bi trebali kontorlisati rad pravosuđa.

Već šest mjeseci ne radi istražna komisija koja je uspostavljena kako bi detaljno provjerila stanje u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine. Jedan od članova Komisije ističe da su za to odgovorni SDA, HDZ i SNSD, koji su blokirali taj proces. Možda se, tvrdi Helez, boje da Istražna komisija ne otkrije nešto što ne bi trebalo.

ZUKAN HELEZ, član Istražne komisije Zastupničkog doma PSBiH

I sam događaj gdje je gospodin Tegeltija prisustvovao skupu kojeg je sazavo Dodik govori da je pravosuđe itekako zavisno i neke stranke su direktno u sami vrh pravosuđa postavili svoje ljude.

Političari i parlamentarci nisu ti koji bi trebali kontrolisati rad pravosuđa, niti su kompetentni, ni ovlašteni, poručuje advokat Asim Crnalić. Kaže da bi bio utvrđen rad pravosuđa mora se imati uvid u predmete, a to parlamentarci ne smiju raditi. Zato postoje drugi mehanizmi koji to mogu regulisati. Rad pravosuđa ocjenjuje ni boljim ni gorim od izvršne i zakonodavne vlasti.

ASIM CRNALIĆ, advokat

U okviru pravnih lijekova možete kontrolirati da li pravosuđe radi svoj posao stručno. Izvan toga ne bi se smjelo dopustiti bilo kome da kontorlira rad pravosuđa.

Naše pravosuđe je politički zarobljenik i teško je govoriti o bilo kojem obliku nezavisnog pravosuđa, ističe analitičar Žarko Papić. Tvrdi da u pravosuđu postoje pošteni ljudi, ali da ne mogu doći do izražaja, zbog onih koji su pod direktnim političkim utjecajem, a mnogo ih je. I ako gdje treba provesti lustraciju, onda je to pravosuđe i to od vrha države do kantona, naglašava Papić.

ŽARKO PAPIĆ, politički analitičar

Neki primjeri su stvarno zastrašujući od recimo slučaja Burzić. Šefice koja uprska na jednom mjestu i jasno je po čijem političkom nalogu. Čitava čaršija zna ko je ubio tog Memića.

No, s razlogom advokat Crnalić postavlja pitanje, šta podrazumijeva reforma pravosuđa, na kojoj insisitraju iz Evropske unije, a koju bi trebalo provesti u Bosni i Hercegovini. Crnalić naglašava da je pravosuđe reformisano još 2003. godine donošenjem određenih zakona, a promijenjena je i organizacija. I ako se već radi na reformi, onda bi trebali napraviti jedinstven pravosudni sistem, imati vrhovni sud koji bi osigurao ravnopravnost, jednakost i sigurnsot svih građana. A mi to nemamo, i to bi bila najozbiljnija reforma kada je riječ o pravosuđu. No i ti koji to potenciraju možda misle na isto, ali nemaju hrabrosti da kažu, zaključuje Crnalić.