Rusija i Turska trenutno su otvorenije za proizvode iz Bosne i Hercegovine, a odnedavno je poljoprivrednicima omogućen i izvoz sadnog materijala za Rusiju, rečeno je iz Uprave za zaštitu zdravlja bilja Bosne i Hercegovine. Ipak, stanje na terenu je drugačije, a poljoprivrednike ova odluka nije obradovala.

Dvije firme iz Šamca i Čapljine stavljene su krajem prošlog mjeseca na spisak registrovanih izvoznika sadnog materijala i presadnica iz BiH u Rusiju. Za tržište Ruske Federacije spremno je više od tri miliona sadnica. Tržišta Rusije i Turske trenutno su otvorenija za proizvode iz BiH od tržišta zemalja Evrope, tvrde u Upravi za zaštitu zdravlja bilja BiH.

“Proizvodi biljnog porijekla sasvim slobodno i bez ikakve prepreke idu na tržište Rusije i Turske, posebno moram da istaknem da smo dobili dozvolu za izvoz sadnog materijala za Rusiju”, ističe Goran Perković, direktor Uprave za zaštitu zdravlja bilja BiH.

No, ova vijest nije posebno obradovala neke od poljoprivrednika. Mladen Lazić jedan je od najvećih proizvođača povrća u Semberiji, ali izvoz ne očekuje.

Sličnog stava su i u Poljoprivrednoj zadruzi Agrofarmer u Janji. Prioritet je pokriti domaće tržište, smanjiti uvoz, pa tek onda razmišljati o izvozu, kaže Mujo Bogaljević, poljoprivrednik iz Janje.

MUJO BOGALJEVIĆ, poljoprivrednik iz Janje

“Trenutno kako stvari stoje, ne vidim mnogo koristi za Semberce po tom pitanju. Naši prerađivački kapaciteti uvoze povrće, treba po meni samo da se uredi sjetva, da se planski sije, mi ne bi imali problem sa plasmanom samo da snabdijemo domaće prerađivačke kapacitete.”

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u Bosnu i Hercegovinu se svake godine uveze velika količina povrća.

Iz Uprave za zaštitu zdravlja bilja pozvali su proizvođače da se registruju i prijave za izvoz sadnog materijala za Rusiju. Međutim, da bi proizvode izvezli, moraju da ispune i određene uslove.

GORAN PERKOVIĆ, direkto Uprave za zaštitu zdravlja bilja BiH

“Proizvodnja mora biti nadgledana, mora biti u potpunosti vođena i sva dokumentacija mora jasno da dokaže da su ti proizvodi zdravstveno ispravni i da nisu nosioci štetnog organizma ili biljne bolesti koje spadaju ili u grupu karantinskih ili u grupu ekonomskih bolesti”.

Stručnjaci smatraju da poljoprivrednici u BiH imaju kapacitet za izvoz. Kako kažu, savladana je agrotehnika, prinosi su dobri, a proizvodi kvalitetni. Međutim, još uvijek ostaje administrativni dio vezan za dokazivanje ispravnosti i evidentiranje proizvodnje.