Na jugu Hercegovine, 15 kilometara od Jadranskog mora, smjestilo se Hutovo blato, jedinstvena submediteranska močvara u Europi.

U zelenoj oazi, s obiljem vode, svoje prebivalište je pronašao veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Zbog izuzetnog značaja i ljepote, Hutovo blato je 1995. godine proglašeno Parkom prirode.

Na površini od 7411 ha te na teritoriji dvije općine – Čapljine i Stolac, smjestio se Park prirode „Hutovo blato“. To je jedno od najvećih europskih zimovališta ptica. Prostire se na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu. Obiluje velikim brojem životnjskih i biljnih vrsta od kojih su neke i endemske. No, zbog blage zime, ove godine utočište u ovom raju pronašao je manji broj nego inače.

JOSIP VEKIĆ, voditelj Službe zaštite u JP Park prirode „Hutovo blato“

Vidimo da populacija vranca velikog kormorana je manja. On se kod nas ne gnijezdi. Tu on dolazi negdje u 11.mjesecu i bude tu preko zime. Odlazi u 3. On isto se hrani malim ribama tu na Hutovu blatu… iako vidimo da nema te ribe dovoljno i manja populacija je skoro za jednu trećinu nego lani. Lani smo imali oko hiljadu kormorana, ove godine 300-350 jedinki.

NIKOLA ZOVKO, direktor JP Park prirode „Hutovo blato“

U Hutovom blatu je evidentirano više od 50 vrsta riba. Od toga je 12 endema koji su posljednjih godina jako ugroženi, prije svega zbog izmjenjenog vodnog režima gdje nam više vode ne dolaze na prirodan način nego na umjetan način preko turbina, preko Hidroelektrane Čapljina što nam stvara veliki problem“.

Zbog klimatskih promjena ali i utjecaja hidroelekrana, u Hutovom blatu se pojavljuju invazivne vrste koje utječu na vegetaciju i životinjski svijet.

NIKOLA ZOVKO, direktor JP Park prirode „Hutovo blato“

Iz ovoga sliva Trebišnjice i Bilećkog jezera primjećujemo ovdje neke biljne zajednice koje nikada ranije tu nisu bile. To su vrste invazivne koje štete ovdje endemskoj fauni a isto tako, veliki problem nam posljednjih godina predstavljaju invazivne vrste riba, posebno štuka, ima tu ponešto i Dunavskog soma, Pastrvskog grgeča, sve su to opasne vrste za ovo zaštićeno područje“.

Šaran kojega inače nazivaju riječnim vukom, najveći je predator među ribama. Osim drugim ribama, hrani se pačićima, patkama i svime što mu dođe na dohvat. Razlog pojave invazivnih vrsta nije u potpunosti poznat.

NIKOLA ZOVKO, direktor JP Park prirode „Hutovo blato“

„Priča se da su tu kod nekih uzgajivača pobjegle štuke iz onih kaveza dok ima i neka druga priča da su gore čak kod Vrljike štuke poribljavane, da su neki sportski ribolovci radi pecanja poribili štuku i da im je utekla. Nažalost, moramo raditi sve moguće načine da poklušamo je svest na što manju mjeru“.

JOSIP VEKIĆ, voditelj Službe zaštite u JP Park prirode „Hutovo blato“

Osim što je raj na zemlji za biljni i životinjski svijet, odmor za dušu i tijelo Hutovo blato pruža i čovjeku.

Davne 1971. godine Hutovo je blatu uvršteno u „Popis močvara od međunarodnog značaja”, a 1980. u “Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara”.