Samo jedan od nekoliko predloženih zaključaka kojima je namjera bila poboljšanje stanja u bh. pravosuđu na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je usvojen jer za ostale nije bilo entitetske većine iz Republike Srpske.

Usvojen je zajednički zaključak nekoliko poslanika kojim su zatražili da se u roku od 10 dana sazove konstituirajuća sjednica Privremene istražne komisije Doma koja je osnovana zaključkom na hitnoj sjednici u junu 2019. godine.

Ostali zaključci upućeni su Kolegiju Doma na naknadno usaglašavanje.

Predsjednik Kluba Stranke demokratske akcije (SDA) Adil Osmanović zatražio je od Tužilaštva BiH da dostavi detaljnu analizu procesuiranja ratnih zločina koji su od Haškog tribunala označeni kao predmeti A kategorije.

Osmanović je zatražio i analizu i pregled neophodnih izmjena krivičnog zakonodavstva, ali procesuiranje ovlaštenih osoba u slučajevima neprovođenje odluka Ustavnog suda te je pozvao Tužilaštvo da postupi u skladu s ovlaštenjima u tom smislu.

Kao jedan od pet zaključaka koje je predložio uime Kluba SDA bio je i onaj kojim traži dostavljanje izvještaja o radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) dva puta godišnje, te su rukovoditelji VSTV-a, predsjednik Suda BiH i Tužilaštva BiH pozvani da vode računa o nacionalnoj strukturi zastupljenosti konstitutivnih naroda BiH.

Poslanik Naše stranke Predrag Kojović zatražio je izmjene zakona o VSTV-u i to u skladu s preporukama sadržanim u Izvještaju Evropske komisije.

Zatražio je razdvajanje VSTV na dvije institucije Visoko sudsko i Visoko tužilačko vijeće, te da članove koje imenuju advokatske komore zamijene članovi iz reda univerzitetskih profesora pravne nauke, kao i da glavne tužioce na svim nivoima imenuju nadležna zakonodavna tijela.

Poslanik Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA) Jasmin Emrić zatražio je dostavljanje Akcijskog plana otklanjanja nedostataka u oblasti vladavine prava, provođenja preporuka i mjera sadržanih u Izvještaju stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH od 5. decembra 2019. godine.

Entitetske većine nije bilo ni za zaključak poslanika SDA Safeta Sofića koji je zatražio uspostavljanje Vrhovnog suda BiH s ciljem osiguranja poštovanja ljudskih prava i vladavine prava na cijeloj teritoriji BiH.

To je epilog današnje šestosatne tematske sjednice Predstavničkog doma PSBiH na kojoj su poslanici ukazali na brojne probleme unutar pravosudnih institucija.

Tadić: Bit će novih predmeta za visoku korupciju

Glavna tužiteljica Tužilaštva Bosne i Hercegovine Gordana Tadić u oštrom obraćanju poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na tematskoj sjednici najavila je da će ta institucija itekako pokrenuti predmete i osigurati osuđujuće presude za visoku korupciju.

Ocijenila je da održavanje sjednice ne smatra dobrim jer je odvojena tematika stanja u pravosuđu i izvještaji o radu Tužilaštva BiH. Zamjerala je predstavnicima vlasti jer ni oni, kako kaže, nisu radili, a primali su platu na više radnih mjesta te ih je upitala postoji li u tom smislu moralne odgovornosti.

“Šta bi bilo da prestane rad pravosudnih institucija, policije ili Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), šta bi s nama bilo s BiH”, upitala je Tadić.

Upozorila je da se cijeli teret stanja u BiH ne može svesti samo na rad pravosudnih institucija, podsjećajući na neimplementaciju presuda Ustavnog suda BiH što je trebala uraditi Parlamentarna skupština BiH.

Kaže da u Tužilaštvu radi 58 tužilaca koji su spremni raditi svoj posao neovisno od bilo koga, posebno neovisno od predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti te je najavila da neće podleći bilo kakvim pritiscima.

Smijeh u parlamentarnoj sali izazvala je njena konstatacija da je rasprava o stanju u pravosuđu mogla sačekati jer bi se trebalo razgovarati o virusu Covid-19 o čemu svi razgovaraju te je na smijeh odgovorila da su se i ranije svi smijali migrantskoj krizi.

“Govorilo se da neće migranti doći u BiH. Danas je trebalo raspravljati o toj krizi i to svi zajednički. Vidim da ima podsmijeha, ali vidjet ćemo da onaj ko se zadnji smije najslađe se smije”, kazala je glavna tužiteljica Tužilaštva BiH izražavajući bojazan da će svi zbog takvog odnosa snositi posljedice.

Tadić kaže da je s obzirom na zdravstvenu situaciju trebalo na sjednicu pozvati zdravstvene stručnjake koji bi mogli odgovoriti na taj izazov.

Nakon iznošenja takvog stava, glavna tužiteljica Gordana Tadić počela je govoriti o izvještajima o radu institucija, na čijem je čelu, za 2017. i 2018. godinu te je podvukla da je ostvarena norma podsjećajući da se tužioci ocjenjuju za razliku od sudija Suda BiH.

Govoreći o Odjelu za procesuiranje ratnih zločina Tužilaštva BiH napomenula je da je optuženo više od 800 osoba te je izrečeno više od 3.200 godina zatvora od Suda BiH koji prati rad Tužilaštva.

Ipak još uvijek je veliki broj predmeta koji trebaju biti riješeni, sada je pred tužiocima gotovo 450 predmeta protiv 4.223 osobe, no Tužilaštvo BiH je, tvrdi Tadić, lider u rješavanju predmeta ratnih zločina.

Kada je u pitanju Odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal, korupciju i terorizam izrečeno je više od 2.000 godina zatvora, a rezultati u radu se postižu u kontinuitetu.

Pitala je poslanike da li znaju značenje “visoke korupcije”, podsjećajući ih da su poslanici visoki funkcioneri na koje se ta vrsta korupcije odnosi te je jasno najavila da će u narednom periodu biti otvoreni predmeti u oblasti visoke korupcije, ali je najavila i da će biti osuđujućih presuda u tim predmetima.

Debevec: Sud BiH radi dobro i kvalitetno

Predsjednik Suda Bosne i Hercegovine Ranko Debevec kazao je u obraćanju poslanicima da Sud BiH radi kvalitetno i dobro, ali da je primjetno nerazumijevanje u vezi nadležnosti suda i tužilaštva.

“Kao ilustracija dobrog rada sudova, Sud BiH nije jedini sud u BiH koji nema nijednu odluku Ustavnog suda BiH, a koja bi se odnosila na pitanje nepoštovanja i nedonošenja odluke u razumnom roku”, istakao je Debevec.

Takva situacija, naglasio je, pokazuje da Sud BiH dosta dobro radi, ali da on ne može govoriti o pojedinim odlukama sudija, jer to nije nadležnost predsjednika Suda BiH.

Tegeltija: Smanjena dužina trajanja sudskih procesa

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine Milan Tegeltija kazao je da je o stanju u pravosuđu potrebno govoriti u kontinuitetu i porediti stanje od prije u odnosu na stanje kakvo je danas kako bi se dobila potpuna slika.

U obraćanju poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ocijenio je da se nalazi u specifičnoj situaciji imajući u vidu da je na prošloj sjednici Doma usvojen zakon koji predviđa prestanak mandata sadašnjih članova VSTV-a.

Ipak na sjednicu, ističe, nije došao jer je obavezan nego jer su članovi tog vijeća opredijeljeni da budu partneri s institucijama vlasti bez obzira da li im se vlasti sviđale ili ne.

Iznoseći podatke o stanju u pravosuđu kazao je da je u odnosu na 2015. godinu prepolovljen broj predmeta te da je BiH u evropskom prosjeku kada je u pitanju dužina trajanja sudskih postupka zbog čega je najveći broj žalbi iz tog razloga pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

No, rok trajanja suđenja na sudovima je smanjen sa 850 dana koliko je bilo prosječno trajanje i sveden je na 380 dana, ali cijela Evropa ima problem s dužinom trajanja, napominje Tegeltija.

Napomenuo je i da je važna starosna struktura neriješenih predmeta, naglašavajući da su riješeni oni najstariji predmeti te je sada starosna struktura predmeta od jedne do tri godine.

Govoreći o problemima u pravosuđu iznio je pitanje nepopunjenosti pravosudnih institucija posebno tužilaca, a ukoliko bi se to promijenilo poboljšao bi se, smatra, rad tužilaštava te je dodao da se preduzimaju mjere za ubrzanje rješenje predmeta.

“Kada su u pitanju predmeti korupcije, s brojem prijava smanjuje se broj potrebnih istraga što je i veoma logično. Taj parametar mjeri se od 2015. godine kada je bilo 1.129 prijava za korupciju, dok je taj broj 2019. godine 957 prijava”, pojasnio je Tegeltija.

Istaknuo je da su potrebna unapređenja i u slučaju procesuiranja prijava u oblasti korupcije, ali je iznio i podatak da je 2015. godine bilo 89 osuđujućih presuda, dok je 2019. godine bilo 223 osuđujuće presude, dok je oslobađajućih presuda bilo 62.

Osvrnuo se i na kompliciranu strukturu u BiH, koja je najsloženija od svih zemalja regiona budući da BiH ima četiri nezavisna sudska i tužilačka sistema, dva su vrhovna suda, jedan Apelacioni sud Brčko Distrikta te Sud BiH kojim završava pravosudna piramida.

Kako je zaključio u obraćanju državnim poslanicima, za uspješnost rada pravosudnih institucija nije samo dovoljno djelovanje VSTV-a nego je potrebno donositi zakone i propise u simbiozi svih nadležnih institucija te je jedino zajedničkim djelovanjem tri stuba vlasti moguće promijeniti stanje u pravosuđu.

Burna poslanička rasprava o bh. pravosuđu

Nakon uvodnih obraćanja predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milana Tegeltije, glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Gordane Tadić te predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca uslijedila je poslanička rasprava u kojoj je ukazano prije svega na sporost rješavanja predmeta, ali i nelogičnost pojedinih sudskih procesa.

Da je u pitanju najvažnija sjednica u ovom sazivu PSBiH ocijenio je dopredsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nebojša Radmanović (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD), ali je pozvao poslanike i goste da sjednicu ne pretvore u sudnicu.

Mišljenja je da je u pitanju mnogo više od same rasprave o pravosuđu koja je jedna od najvažnijih tema, naglašavajući da se na današnjoj sjednici razgovara o napretku prema Evropskoj uniji jer je rad pravosuđa pokazatelj toga te je kazao da BiH treba efikasno i nepristrano pravosuđe.

Njegova kolegica iz stranke Snježana Novaković-Bursać kaže da je pitanje pravosuđa neodvojivo od pitanja vladavina prava te da je SNSD jedna od rijetkih partija koja smatra da je pravosudni sistem “političko-pravni hibrid” i konstrukt koji nije utemeljen na Ustavu BiH.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Saša Magazinović zamjerao je Tadić zbog oštrog obraćanja poslanicima ocjenjujući da time nepoštuje najvišu državnu instituciju te ju je pozvao da otpočne s hapšenjem političara za koje postoji sumnja da su počinili krivična djela korupcije, ali ju je pozvao i da to rade s pažnjom kako se dokazi ne bi zagubili što se, kaže, često događa.

“Ova sjednica će biti korisna ako ljudi koji predstavljaju pravosudne institucije stisnu petlju i kažu imena ubica Davida Dragičevića i Dženana Memića. Oni su ubijeni”, poručio je Magazinović te je upozorio i na unapređenje glavne tužiteljice Kantonalnog tužilaštva Sarajevo Dalila Burzić.

Da je najodgovorniji za stanje u pravosuđu upravo VSTV ocijenio je danas poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) Šemsudin Mehmedović, kazavši da su odstupili od principa, ali je stava i da postojeći zakon koji regulira njihov rad treba izmjene. Upozorio je i na činjenicu da je bilo mnogo afera koje su potresale tu pravosudnu instituciju.

Zbog ubacivanja u riječ poslanicima glavne tužiteljice Gordane Tadić, poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Dragan Mektić kazao je da postoji namjera da se prekidanjem poslanika i prekidanjem sjednice danas pravi lakrdija.

Pitanje poslanika SDP-a Zukana Heleza zašto nije uhapšen lider SNSD-a Milorad Dodik kada je ugrozio ustavnopravni poredak BiH izazvalo je buru komentara poslanika iz Republike Srpske koji su pozvali Heleza da ne poziva na odmazdu Dodika.

U replikama na izjave Heleza traga će zasigurno ostaviti ona poslanice SNSD-a Sanje Vulić koja je kazala da je “Dodik za nju bog, i da je u on u Republici Srpskoj veća persona od Tita”.

“Ne dozvoljavam da tako govorite o njemu i pozivate na odmazdu njega i njegove porodice. Ukoliko smatrate da ne možemo zajednički živjeti predložite neka rješenja”, kazala je.

Replicirao joj je predsjedavajući Doma Denis Zvizdić (SDA) koji joj je pojasnio da njena izjava itekako vrijeđa vjernike poentirajući da se svako treba voditi računa o riječima koje izgovara i poštovati drugačije političke, vjerske i ljudske osjećaje.

Inače, poslanik SDP-a Zukan Helez je podsjetio i na reakcije pravosudnih institucija u Španiji nakon referenduma o nezavisnosti Katalonije ocijenivši da su rezultati rada Tužilaštva najlošiji te da je tu percepcija javnosti najosjetljivija.

“Kada je u pitanju korupcija i kriminal, najveći procenat procesuiranih ljudi su sitni kriminalci. Krađa drva, sitni dileri droge. Krađu drva vodite kao privredni kriminal. Šta je sa aferom Pandora, koja je teška više od milijardu KM”, upitao je Helez.

Poslanica Naše stranke Mirjana Marinković Lepić upozorila je da su velika sredstva utrošena na pravosuđe, a ono je i dalje neefikasno, dodajući da je kulminacija neefikasnog pravosuđa upravo u predmetima Dragičević i Memić.

“Afere kojima je pravosuđe opterećeno izaziva veliki stepen nepovjerenja javnosti prema pravosuđu”, stava je poslanica Marinković Lepić.

Za poslanicu SDP-a Nadu Mladinu potrebne su ustavne promjene kako bi se osigurao nezavisan položaj pravosuđa te uspostavio vrhovni sud u BiH.

Također, pozvala je da se imovinski kartoni sudija i tužilaca učine transparentnijima, ali i da se zaduži Vijeće ministara da u parlamentarnu proceduru dostavi Prijedlog zakona o uspostavljanju Vrhovnog suda BiH.

Na problematizaciju zašto je tematska sjednica uopće sazvana osvrnuo se poslanik SDA Adil Osmanović koji je upitao gdje bi se to trebali voditi rasprava o stanju u pravosuđu jer bez učešća predstavnika svih nivoa vlasti teško je očekivati poboljšanje stanja.

Današnja rasprava, kaže, treba ponuditi odgovore kako pravosudni sistem može učiniti život boljim građanima BiH te je ocijenio da bi upravo parlament trebao najmanje dva puta godišnje razmatrati izvještaj o radu VSTV-a uvažavajući nepristranost i nezavisnost pravosuđa.

Nakon završetka ove sjednice planirano je održavanje nove sjednice Predstavničkog doma na čijem su dnevnom redu izvještaji Kolegijuma Predstavničkog doma o nastojanju za postizanje saglasnosti za tačke dnevnog reda sjednice ovog doma održane 26. februara, kada nije postojala entitetska većina glasova iz Republike Srpske za najveći dio razmatranih tačaka.

Uz izvještaje o radu više različitih institucija, komisija i odbora, na usaglašavanje Kolegijumu upućeno je i nekoliko odluka i poslaničkih inicijativa, kao i povjerljivi materijali.

Poslanici bi trebalo da razmotre i poslaničke inicijative pristigle između dva zasjedanja, među kojima i inicijativu Damira Arnauta za izmjene i dopune Pravilnika o međunarodnim aktivnostima Parlamentarne skupštine BiH, kao i zajedničku inicijativu Predraga Kojovića, Aide Baručije i Mirjane Marinković Lepić za izmjenu Pravilnika o korištenju telefona u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Edita Đapo predlagač je poslaničke inicijative za održavanje hitnog sastanka sa nadležnim institucijama na nivou BiH i entiteta da bi status djece povratnika iz Sirije što prije bio riješen, odnosno kako bi ta djeca mogla biti upisana u matične knjige i dobiti državljanstvo BiH.