Još uvijek nije donesena odluka o odobravanju videopoziva Radovanu Karadžiću, nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske (RS) osuđenom na doživotni zatvor, a koje je tražio jer ga usljed pandemije koronavirusa porodica nije u mogućnosti posjetiti u Pritvorskoj jedinici UN-a.

Kako saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Karadžićev advokat Peter Robinson u utorak je to potvrdio BIRN-u BiH, dodavši kako su u međuvremenu obustavljene sve posjete u Pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija (UN).

Odbrana Karadžića je ranije zatražila od predsjednika Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) da mu odobri videopozive jer ga, usljed pandemije koronavirusa, članovi porodice neće moći posjećivati u Pritvorskoj jedinici UN-a.

Robinson je kazao i kako nema informaciju u kojoj zemlji će Karadžić služiti doživotnu kaznu zatvora.

“Mi smo tražili da budemo dio tog procesa i pomognemo odabrati zemlju gdje će on biti siguran, ali sekretar je to odbio i neće da nam kaže kojim zemljama su se obratili”, rekao je Robinson, dodavši da odbrana nije dobila informacije o tome da je odabrana neka zemlja.

Iz Mehanizma su ranije za BIRN BiH pojasnili da je predsjednik MMKS-a odgovoran za odlučivanje gdje će osuđena osoba izdržavati kaznu, te da će Karadžić kaznu izdržavati u jednoj od država koje su sa Ujedinjenim nacijama zaključile sporazum.

Kako su tada rekli, Pravilnik o postupku i dokazima Mehanizma predviđa da se premještanje osuđene osobe izvrši što je prije moguće, ali da za to nije određen rok.

Iz Mehanizma nisu mogli komentarisati da li je donesena odluka o zemlji gdje bi Karadžić trebao služiti kaznu.

Presuda za genocid

Na današnji dan 2016. godine izrečena je prvostepena presuda Karadžiću, kojom je proglašen krivim i osuđen na 40 godina zatvora za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Presudom je utvrđeno da su u julu 1995. srpske oružane snage, čiji je Karadžić bio vrhovni komandant, sistematski i planski strijeljale “najmanje 5.115 muslimanskih muškaraca” iz Srebrenice, s genocidnom namjerom da ih unište kao etničku grupu.

On je istom presudom oslobođen za genocid u drugih sedam općina, zbog čega se žalilo Tužilaštvo u Haagu, a žrtve izrazile ogorčenost. S druge strane, u nekim dijelovima BiH pristalice Karadžića bile su ogorčene visinom kazne.

Drugostepenu presudu Karadžiću – kojom je osuđen na doživotni zatvor – Mehanizam je izrekao u martu prošle godine.

Tada su, osim nekoliko incidenata iz općina, sve tačke prvostepene presude potvrđene, uključujući tačku optužnice za terorisanje i granatiranje građana Sarajeva.

Prema sudiji Vagnu Prüsseu Joensenu, ti zločini su bili neviđenih razmjera i brutalnosti, te je Žalbeno vijeće zaključilo da je 40 godina neadekvatna kazna, posebno kada se imaju u vidu druge presude u Haagu.

Žalbeno vijeće je potvrdilo tačku optužnice koja se odnosi na oslobađanje za genocid 1992. u sedam općina na području BiH.

Karadžić se u pritvoru nalazi od 21. jula 2008., kada je uhapšen u Srbiji, gdje se krio 12 godina.

Suđenje mu je počelo je u oktobru 2009. godine.