36 miliona eura od Svjetske banke i najmanje 165 miliona eura od MMF-a. U tim kreditnim sredstvima vlasti Bosne i Hercegovine vide šansu za spas ekonomije od posljedica pandemije. Na sjednici Vijeća ministara imenovana je i komisija za vođenje pregovora o zajmu između naše zemlje i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, a projekt pomoći vrijedan je 20 miliona dolara. Ima li u Bosni i Hercegovini dogovora i plana za utrošak tog novca?

Odluka o aranžmanu sa Svjetskom bankom mogla bi biti donesena do kraja ove sedmice. U istom periodu očekuje se sastanak Izvršnog odbora MMF-a. Vlasti Bosne i Hercegovine tražile su MMF-ovu pomoć preko Instrumenta za hitno finansiranje. Na sastanku bi trebalo da se razmotri mogućnost da se kvota dodijeljena Bosni i Hercegovini sa 50 podigne na 100 odsto. To znači da bi, umjesto 165, našoj zemlji moglo da pripadne 330 miliona evra. Ipak, upozorava državni ministar finansija, treba biti oprezan, jer se radi o kreditima koji će se kad-tad morati vraćati.

VJEKOSLAV BEVANDA, ministar finansija i trezora BiH

Mislim da ne treba povlačiti neodgovorne poteze i da kada ovo sve prođe, iza nas ne ostane spaljena zemlja. Ministarstvo financija zaokružilo je inicijative nakon dugih procedura koje su provodili entiteti te je uputilo na Vijeće ministara inicijativu za aranžman sa Svjetskom bankom. Drugi je aranžman s MMF-om. Bili ste svjedoci da nikome ne treba MMF, a sada ta sredstva svima trebaju.

Za razliku od prethodnih aranžmana sa MMF-om, uključujući i onaj iz 2016. godine, koji je već dugo blokiran, novi bi podrazumijevao isplatu kompletnog iznosa, bez tranši. IZ MMF-a poručuju da bi sredstva bila namijenjena isključivo jačanju zdravstvenog sistema i oporavku ekonomije. Kažu i da ih entitetski nivoi, prilikom kreiranja usvojenih, ili mjera koje su u procesu usvajanja, nisu obavještavali ni pitali za savjete.

ENDRU DŽUL, stalni predstavnik MMF-a u Sarajevu

Rekao bih da nismo u potpunosti informisani o mjerama koje provode. Na nesreću, jer MMF ima značajna iskustva u suočavanju sa prirodnim katastrofama i sa ekonomskim krizama, i veoma smo zainteresovani da ih podijelimo.

Možda MMF nije do kraja upoznat, jer se entiteti nisu dogovorili u vezi sa raspodjelom kreditnih sredstava, koja nisu još ni odobrena. Bez dogovora, nije izvjesno ni da će biti.

MILORAD DODIK, član Predsjedništva BiH

Mi smo predložili da to bude 39,5 za Republiku Srpsku, 59,5 za Federaciju i jedan odsto za Brčko distrikt. U okviru Federacije postoji saglasnost hrvatske komponente za takvu jednu raspodjelu ali ono što je nejasno u Federaciji je kako će se to dijeliti između kantona. Bošnjaci smatraju da, kako sam ja razumio neke od njih, da taj novac treba podijeliti shodno popisu stanovništva.

Podrška MMF-a i Svjetske banke, u ovom trenutku Bosni i Hercegovini je i više nego dobrodošla, smatraju ekonomisti. Bez međunarodne finansijske pomoći, kažu, teško može biti održana likvidnost u realnom, ali i u javnom sektoru.

ADMIR ČAVALIĆ, ekonomista

Kako osigurati da ova sredstva dođu do krajnjeg korisnika? Najbolje putem formiranja namjenskih fondova, prije svega stabilizacijskog a onda i garantnog fonda. Stabilizacijski fondovi treba da djeluju transparentno, po jasnim, objektivnim kriterijumiima, i treba da budu otvoreni za sve – kako zamala i srednja preduzeća, tako i velike kompanije.

Prema procjenama, šteta koju će Bosna i Hercegovina imati od posljedica virusa korona mjeriće se milijardama maraka. Kako će se naša ekonomija izboriti s krizom, pokazuje i istraživanje svjetskih stručnjaka. Bosna i Hercegovina je na spisku od 130 zemalja na 70. mjestu po sposobnosti poslovnog okruženja da se oporavi od negativnih efekata pandemije. U regionu, iza su Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija