Pojavom televizije dobili smo i novi vid zabave, novi način plasiranja zabavnih sadržaja. Umjetnici su dobili priliku da svoj talenat pokažu na drugačiji način. Muzičari, pjevači, kompozitori i aranžeri počeli su prezentovati svoj rad putem malih čarobnih kutija i na taj način ušli u naše domove. Ovo je jedna takva priča, zavirimo u vrijeme naših početaka.

Početak javnog emitovanja u BiH

Javni radio televizijski servis počeo je sa emitovanjem 10. aprila 1945. godine. Te godine iz Njegošove ulice broj 8 emitovan je prvi programski sadržaj. Gramofonske ploče, mali broj kadrova, prilozi rađeni na dobrovoljnoj osnovi. Sve su to bili počeci onoga što vi danas gledate i slušate.

Većina tada popularnih pjevača bili su na služenju vojnog roka i postojao je realan problem kako ih dovesti u studio, kako snimiti pjesmu. Uz ogromnu želju i ti problemi su se prevazilazili a o tome koliko je samim umjetnicima bilo važno da budu prisutni na televizijskom ekranu i u radijskom eteru govori činjenica da su svi oni i pjevači i orkestri snimali i izvodili pjesme besplatno – sve za bolji program!

Tako je bilo godinama. Snimale su se pjesme u improvizovanim studijskim prostorima sve do 1953. kada je izgrađen koncertni studio za snimanje.

To je bila i prva velika prekretnica. Počeli su televizijski nastupi velikana tradicionalne muzike, sevdalinke. Sve to bilo je praćeno redakcijom koja se bavila muzikom i zabavom. Danas ona nosi naziv Zabavno – revijalni program.

Amerikanac u Sarajevu, Vaš šlager sezone, Na ti…

Ako biste se pojavili u to vrijeme na malim ekranima to bi značilo da ste uspjeli, ali da tu šansu morate iskoristiti na najbolji način. To se moglo vidjeti kroz festivale koji su se tada održavali a bili su emitovani na televiziji. Ali i kroz razne televizijske emisije zabavnog karaktera. Oni stariji će se vjerovatno sjetiti jedne od prvih emisija pod nazivom „Amerikanac u Sarajevu“ iz 1966. godine. No, možda vam je ipak ostala u sjećanju pjesma pod nazivom „Lidija“ koju je pokojni Kemal Monteno izveo 1967. Godine na festivalu „Vaš šlager sezone“, sa kojom je te godine i pobijedio. Ostat će zapisano da je cijela dvorana Đuro Đaković tada uživala i zauvijek nastavila pjevušiti Kemine pjesme.

Tih godina, pored šlagersko festivalskih emisija, publika je uz male ekrane mogla uživati i u, sada već, raznovrsnoj zabavno – muzičkoj ponudi. Pa smo tako u emisiji “Uzeh đugum i maštrafu” gledali Zaima Imamovića kako pjeva onu poznatu „Djevojka sokolu zulum učinila“, ili pak Zehru Deović sa pjesmom „Ječam žele Tuzlanke djevojke“.

Muzičko zabavnu emisiju „Na ti“ legendarnog Duška Trifunovića svi su željno isčekivali. Kroz svoje putešestvije i zanimljive razgovore ovaj vrsni urednik i televizijski profesionalac pronašao je način da uđe u domove svojih gledalaca i osvoji njihovu naklonost. Za njegovu emisiju su Indexi,odmah po odsluženju vojnog roka snimili i mini koncert.

Već početkom sedamdesetih imamo priliku uživati u televizijskoj emisiji pod nazivom “Muzičke kočije” kroz koju su mladi Indexovci nastavili pokazivati svoj muzički talenat i dostignuća. Bila je to 1970.ta godina. Osim Davorina Popovića i njegovog prepoznatljivog glasa, ali i brkova teško da bismo danas prepoznali nekog drugog člana ove kultne grupe koja je ispisala istoriju jugoslovenske muzičke scne.

Zanimljivo je da se kroz dosta tadašnjih emisija prožimao i balet, pa je tako 1971. godine postojala emisija „Dama pik“ u kojoj su često prikazivane baletske predstave, poput ove gdje Minka Kamberović i Dragan Tičić nastupaju na sceni. Zanimljivo je da su baš za Minku mnogi scenaristi i reditelji govorili da je kamera voli što se i danas smatra najvećim komplimentom za nekoga ko se pojavljuje na ekranu.

Narodnjaci, humor, zabavnjaci…scvi na jednom mjestu

Od kako su počela emitovanja novogodišnjih tv progarama, kako kaže Milorad Milić, tadašnji scenarista, nikada nikome televizija nije ugodila. Uvijek je bilo ili previše ili malo narodnjaka, malo ili nikako humora, previše pjesama, a bilo i onih kojima ništa nije valjalo. Zato je 1973.godine odlučeno da se na jednom mjestu, u jednom programu okupe svi…i narodnjaci i zabavnjaci i humor i smijeh. Mnogi su bili skeptični i nisu vjerovali u dobar rezultat takvog programa a on se pokazao punim pogodkom!

Osamdesete donose potpuno novi vid zabave na televiziji. Humor postaje sredstvo pronalaska i dolaska do publike, do šireg spektra gledalaca. Ali i pored humora muzika, zabava i edukacija ostaju na putu za uspjeh. Pa je tako emisija “Djevojčica u svijetu čipova” osvojila i prvu nagradu na festivalu u Montrealu.

Top lista nadrealista

Možda vam sljedeći inserti osvježe sjećanje na to doba prije 30 godina, te slavne i dugo spominjane osamdesete. Nezaobilazno je da u ovoj dekadi spomenemo tv show koji se i danas prepričava, reprizira, i ima čak svoje posebne ljubitelje i klubove koji govore da je humor od tada do danas jedna vrsta proročanstva. Naravno, radi se o Top listi nadrealista.

Đerdan i Folk filigran

Krajem osamdesetih imali smo emisiju Đerdan, ali i megapopularni Folk Filigran. Tako dođemo do devedesetih koje su, uprkos tadašnjim opstrukcijama rada televizije, imale zavidan broj muzičkih i zabavnih emisija koje su obilovale različitim žanrovima. Recimo, svečani događaj koji se desio 4.aprila 1992. godine u Skenderiji pod nazivom “Muzika raspoloženja” ,okupio je ogroman broj ljubitelja klasične muzike.

Devedesete

Tih godina imali smo priliku gledati i Šou program zabavne muzike, zatim emisiju “U društvu sa…, Prozor u muzičku radionicu te mnoge druge. U tim ratnim godinama jedan od najvećih televizijskih uspjeha svakako je bio izbor pjesme predstavnice BiH za pjesmu Evrovizije. I dan danas prepričavaju se načini pronalska akumulatora potrebnih za gledanje ovog izbora. Zamnog bosance i hercegovce bilo je to mnogo više od izbora pjesme predstavnice….bio je to bijeg od surove stvarnosti.Muhamed Fazlagić Fazla i njegova ekipa otpjevali su „Sva bol svijeta“ i to je bila njihova karta za odlazak na Eurosong u Irsku, predstavljajući prvi put BiH kao nezavisnu državu.

Njihov uspjeh na Evroviziji bio je znak kako tadašnjim muzičarima tako i urednicima da je važno biti prisutan na ovom muzičkom takmičenju. I to ne da biste pobijedili,ne da biste savršeno otpjevali….bio je to znak da ste živi i prilika da pokažete svijetu da stvarate muziku uprkos nenormalnim, ratnim uslovima. Pod tim motom, 1994. godine Alma Čardžić i Dejan Lazarević odlaze u Dublin. Aplauz koji su tada doživjeli oni niko nikada ranije nije.

Mnogi umjetnici, zapravo oni najhrabriji nisu zaboravili BiH u tim ratnim godinama. Pronalazili su načine da dođu i daju podršku….jedna od njih bila je Joan Baez, i taj trenutak ostaje zauvijek zapisan u našoj bogatoj video arhivi. Te iste godine održan je i šlager sezone 93/94 gdje pobjeđuje Željka Katavić Pilj sa pjesmom Tebi, zajedno sa grupom Kabare.

Televizija BiH je i u tim, ratnim godinama nastavila tradiciju snimanja i emitovanja koncerata duhovne muzike. Zajedno smo obilježili stotu godišnjicu HKD Napredak i Zbora Trebević, pod dirigenstkom palicom Milana Jeličanina. Te iste godine tv emituje Ramazanski koncert u izvođenju Jazz quarteta Sinana Alimanovića na Bentbaši.

Televizija Bosne i Hercegovine je uvijek radila različite koncerte i emisije, pa smo tako imali priliku uživati u koncertu jedinstvene Tereze Kesovije pod nazivom Tereza pjeva Sarajevu”. Tih devedesetih novi muzički val mogao se vidjeti kroz nekoliko muzičkih emisija kao što su Trend i BH Sound.

Novi val talenata

2000-te donose novi val mladih tv novinara i talenata ispred kamera, ali i mnoštvo novih festivala, emisija, spotova,izbora najboljih pjesama i djevojaka… Sjetit ćete se 2003. godine kada ste u našem programu mogli gledati Izbor miss BiH za izbor miss svijeta kada je titulu najljepše ponijela Irna Smaka.

Sa 2004.om godinom i početkom emitovanja cjelodnevnog programa na vlastitoj frekvenciji Radio televizija Bosne i Hercegovine kreće sa nabavkom i proizvodnjom i sve većeg broja zabavno – muzičkih sadržaja od kojih neki i danas imaju svoje mjesto u programskoj shemi.

Kada su iz studija „B“ BHT1, Maja i Dejan prvi put pozdravili gledaoce emisije „Konačno petak!“ tog petog oktobra 2007. godine niko nije ni slutio da će upravo ova emisija postati jedan od zaštitnih znakova televizije Bosne i Hercegovine i njenog zabavno –revijalnog programa. Od tada do danas upravo u ovoj emisiji ugostili smo najveće i najrespektabilnije zvijezde zvijezde iz svijeta muzike, zabave, kulture….

Uz „najbolju uvertiru za vikend“ kako su emisiju „Konačno petak!“ gledaoci uskoro i nazvali, svakodnevno smo u našem programu donosili zabavu u vaše domove. Kroz dnevne emisije i magazine. Jedna od najprepoznatljivijih u to doba bila je emisija „U međuvremenu“.

Tradiocionalno, naše kamere bile su prisutne na svim značajnijim muzičkim festivalima. Jedan od njih čiji smo godinama bili ponosni medijski partneri bio je Jazz Fest. Inserti koje gledate su iz 2008. godine kada je Amira Medunjanin napravila koncert za pamćenje…..

Svake godine pratili smo kulturno muzički događaj „Kao nekad pred Božić“. Mostar se uvijek mogao pohvaliti sjajnim muzičarima, a to se moglo vidjeti iz godine u godinu i tokom festivala Melodije Mostara.

Oni stariji će se sjetiti Ilidžanskog festivala koji je bio odskočna daska mnogim muzičarima, pjevačima tradicionalne i narodne muzike ( ovdje inserti Idliža iz 87-godine). Ali sjetit će se i mlađi ovog festivala jer smo godinama kasnije ostali uz ovaj festival.

No, pored svih dnevnih i sedmičnih emisija, velikih projekata i koncerata uvijek smo se trudili pokazati da smo na strani gledalaca te da se uz nas uvijek možete opustiti. Vođeni tom misijom producirali smo „Opušteno nedjeljom“ , emisiju koja je za vrlo kratko vrijeme postala neizostavni dio nedjelje u svakom vašem domu.

I u teškim vremenima, kada su našu zemlju,ali i regiju zahvatile katastrofalne poplave, kada ni nama ni našim gledaocima nije bilo d o smijeha i zabave, potrudili smo se da program prilagodimo situaciji u državi. Irganizirajući humanitarnu emisiju „Ljudi ljudima – pozovi i pomozi“ Zabavno – revijalni program kao nosilac projekta još jednom je dokazao da je u stanju nositi se sa najvećim programskim izazovima. 50 najpopularnijih pjevača, glumaca, režisera, voditelja…..ljudi iz javnog i kulturnog života BiH i regije okupili smo u studiju A BHRT-a. Javljajući se na telefone naših gledalaca, tokom 4 satne emisije „uživo“ prikupili smo više od 300 000 KM i donirali ih u humanitarne svrhe.

Prije nego su postali popularni dočeci noih godina na otvorenom, koje smo također putem našeg signala prenosili u domove gledalaca, Zabavno – revijalni program je po uzoru na sve velike Javne servise svake godine vrijedno radio na pripremi i realizaciji višestanih muzičkih sadržaja gdje smo, zajedno sa našim gostima, vrhunskim pjevačima i zabavljačima dočekivali Nove godine u našim studijskim prostorima.

Kada spominjemo Nogu godinu niako ne smijemo izostaviti tradicionalni novogodišnji koncert Bečke filharmonije koji je svaki put rezervisan za prvi dan januara i po čijem direkton televizijskom prijenosu je Radiotelevizija BiH, kao članica Evropske radiodifuzne Unije itekako poznata.

Neizostavan dio ovog vremeplova je jedan od najznačajnijih projekata Zabavno – revijalnog programa BHT1. Podađate…redi se o izboru predstavnika BiH za izbor pjesme Evrovizije. Godinama smo u prostorijama naše Kuće organizovali show programe koji su svaki put imali rekordnu gledanost. Bilo je to više od televizijske emisije. Projekat BH Eurosong je imao nacionalni odjek, čiji su rezultat sa nestrpljenjem očekivali svi gledaoci ali i druge medijske kuće sve do 2016. kada su našu zemlju predstvaljali Fuad Backović Deen, Dalal Midhat, Ana Rucner i Jala Brat.

U proteklih više od sedam decenija postojanja, kroz naš program ste mogli vidjeti i čuti samo najbolje. Kroz šarenu lepezu emisija, festivala, koncerata premijera i živih programa prošlo je bezbroj pjevača, glumaca, autora, reditelja, alii kolega novinara, kolega iz muzičke produkcije, tehničke produkcije, i svi su imali jedan cilj – biti na raspolaganju vama, našim gledaocima. S vama smo svaki dan već dugo, ostajemo i dalje – sa pjesmom i osmijehom da zajedno stvaramo i širimu našu arhivu sjećanja.