Ublažavanje restriktivnih mjera i povoljnija epidemiološka situacija u našoj zemlji rezultirali su postepenom normalizacijom života, ali i povratkom migranata na sarajevske ulice i trgove.

Halil je prije četiri mjeseca iz Maroka došao u Bosnu i Hercegovinu, odakle će pokušati da ode u neku od zemalja Evropske unije. Živi u hostelu i ne želi ići u prihvatne kampove za koje tvrdi da su pretpani, ali i opasni, zbog čestih sukoba unutar migrantske populacije.

“Nemamo problema sa Bosancima. Najveći problemi su sa policijom”, kaže Halil, migrant iz Maroka.

“Ljudi u Bosni su veoma dobri. Nemam problema ovdje”, kaže Muhammed, migrant iz Irana.

Građani Sarajeva podijeljenog su mišljenja o migrantima. Plaše se za vlastitu sigurnost, ali nerijetko pokazuju i razumijevanje za sudbinu ovih ljudi.

U Kantonu Sarajevo djeluje i poseban operativni tim MUP-a zadužen isključivo za pitanja kretanja i boravka ilegalnih migranata na području ovog kantona. Sudeći prema zvaničnoj policijskoj statistici o broju počinjenih krivičnih djela, migranti na području glavnog grada u ovom trenutku još ne predstavljaju veći sigurnosni rizik.

“Pored smanjenja kriminala općenito, primjetno je i smanjenje stope kriminala u kojem su izvršioci ili žrtve, odnosno oštećeni upravo migranti. Kada sve uzmemo u obzir, možemo ocijeniti da je stanje sigurnosti na području Kantona Sarajevo zadovoljavajuće”, kaže Mustafa Bešić, šef Ureda policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo.

Povećano prisustvo pripadnika MUP-a primjetno je na glavnim gradskim ulicama i trgovima, gdje migranti provode većinu vremena. Svakodnevno se radi na njihovom nadzoru i identifikaciji, a samo u toku jedne policijske akcije, koja je provedena 27. aprila, identifikovano je i u prihvatne centre smješteno više od 90 ilegalnih migranata.