Pandemija je dodatno otežala rad Zemaljskog muzeja u Sarajevu, koji godinama ima problema sa finansiranjem. Zaposlenici, ipak, i dalje pokušavaju naći rješenje i izlaz iz već komplikovane situacije.

Međunarodni dan muzeja je iza nas, ali i za radnike Zemaljskog muzeja u Sarajevu, što znači nastavak borbe za svoja prava i bolje sutra. Podaci iz 2019. su zabrinajvajući. Zemaljski muzej nije dobio nijednu KM sistematski uloženog novca od bh. vlasti. A, identična praksa je nastavljena i ove godine.

“Mi smo zadnjih mjeseci osuđeni na pomoć ili finansiranje od strane države. I to je ogroman problem pošto nas oni, u principu, ne finansiraju. Evo, sada je kraj mjeseca maja, mi za ovu godinu nismo dobili ništa”, kaže Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja.

Kao svoj doprinos Međunarodnom danu muzeja i sloganu “Muzej za jednakost, različitost i uključivost”, iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine su odlučili javno objaviti direktorovu platnu listu i iznos plate od 642 KM.

Međutim, ni ta plata nije isplaćena.

“Naša neizvjesnost oko svega toga da li će muzej i dalje imati otvorena vrata, možda je na kraju manje bitno ispalo da li ćemo mi zapravo dobiti platu, pitanje je opstanka Zemaljskog muzeja”, kaže Andrijana Pravidur, arheolog.

Iako je trenutna posjeta mala, u ovom muzeju se nadaju da će se situacija promijeniti, jer i dalje jedina konkretna pomoć mogu biti posjetioci.

Građani Sarajeva kažu:
“Svako treba da ide u muzej, da se kulturno uzdiže. Mislim da je to dio opšte kulture”.
“Sve ono što smo živjeli na ovim prostorima, jednostavno je tamo lijepo izloženo i svi građani bi, po mom mišljenju, trebali barem jedanput ili dvaput godišnje da obiđu naše muzeje”.
“Sve što je kulturno, mislim da bi građani trebalo da obilaze i da se edukuju”.

Uz svu navedenu problematiku, vrata Zemaljskog muzeja su i dalje otvorena za sve posjetioce, ali budućnost rada ove ustanove je pod velikim znakom pitanja.