Nakon što je, može se reći, okončana koronakriza, počinjemo se vraćati u poznati kolosijek. Tačnije tamo gdje smo stali prije izbijanja pandemije.

U novu krizu vlasti na državnom nivou. Povod za najnoviju bilo je imenovanje članova Centralne izborne komisije. I stranke i analitičari su saglasni da bi uskoro moglo doći do kulminacije što će najvjerovatnije rezultirati novom blokadom rada državnog parlamenta.

Koalicije na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije BiH postoje samo na papiru. Zapravo ne funkcionišu od trenutka kad su formirane. Aktuelna većina u državnom Parlamentu bila je brak iz nužde, jer nije postojala druga matematika za njeno formiranje.

IVANA MARIĆ, politički analitičar

„Od samog početka je bilo jasno da SDA, SNSD i HDZ u suštini ne žele u koaliciju i da je to brak iz prinude. I zbog toga je bilo očekivano da će stalno imati određene sukobe, jer kako su počeli trebalo im je godinu dana da sastave Vijeće ministara. Nije uspjelo da funkcionira ni tokom pandemije. I evo čim su počeli da funkcionišu već su nastali problemi“.

Ni ta jedva dogovorena parlamentarna većina na državnom, zbog niza neriješenih pitanja na federalnom nivou, ali nekih drugih pitanja poput imenovanja članova CIK-a, raspodjela novca od MMF-a i slično, prema riječima lidera HDZ-a BiH više ne postoji.

DRAGAN ČOVIĆ, predsjednik HDZ-a BiH

„Činjenica je da danas s pravom možemo kazati da ne postoji parlamentarna većina koju bi logino bilo da vi očekujete. Da nekakvi klubovi koji postoje ustanovljeni sjednu, dogovore se, pa imaju zajednički sadržatelj, zajednički stav. Daleko smo danas od toga i svaki dan smo samo udaljeniji i što više pričamo u javnosti o tome ja mislim da se samo još više udaljavamo“.

SDA i SNSD optužuju jedni druge da su glavni generatori najnovije političke krize koja će najvjerovatnije dovesti do nove blokade državnih institucija.

BAKIR IZETBEGOVIĆ, predsjednik SDA

„Ja mislim da SNSD generalno koči sve u državi. Da ne priznaje CIK. Faktički ne priznaje državu. Blokira državu. Neće budžet. Da će se u stvari praviti jedan pritisak koji treba da ishodi time ili da se izbori jedna vidljivija, bolja pozicija za entitet. Da država postane u stvari zbir dva entiteta. Ili pak da dođe do zamora u nekim probosanskim patriotskim snagama“.

RADOVAN KOVAČEVIĆ, portparol SNSD-a

„SDA je željela da formira ponovo većinu „Za BiH“, za jaku BiH. To je sa SDS-om i PDP-om. To ovaj put nije moglo da prođe zahvaljujući glasovima građana. I svugdje tamo gdje oni mogu da donesu odluku protivno interesima RS oni to rade zajedno sa SDS-om i PDP-om“.

Političku scenu dodatno je zakomplikovala i SBB, koja je krajem prošle godine ušla u koaliciju sa SDA i Demokratskom frontom na svim nivoima. SBB sada dovodi pitanje ovo partnerstvo, smatrajući da se izborom novih članova CIK-a može očekivati kontinuitet izbornih prevara čija je žrtva najviše bila Stranka za bolju budućnost. U svakom slučaju kako se bliže lokalni izbori sve više se zahuktava domaća politička scena. Gotovo je izvjesna nova kriza u funkcionisanju vlasti na državnom i federalnom nivou.

TANJA TOPIĆ, politički analitičar

„Najizvjesniji scenario jeste onaj scenario koji mi živimo deceniju unazad, a to je političko mrcvarenje. Znači jednostavno ne očekujemo, čekamo neko bolje vrijeme, čekamo da se nešto promijeni. Stalno se vrtimo u jednom začaranom krugu, a kao zemlja kao društvo vraćamo se unatrag“.

Zbog činjenice da su u BiH sve koalicije uglavnom zbir nacionalnih pobjednika, a ne stranaka isti ili sličnih ciljeva, malo koja je bila stabilna, a i kad je bila, nije trajalo dugo. U međuvremenu, građani BiH ne žive bolje, nego naprotiv, sve lošije. Stalnim sukobima, krizama i nacionalističkom retorikom političari u drugi plan stavljaju životna pitanja i na primjer evroatlantske integracije. Sjeća li ih se još neko.