Kreditna zaduženost Bosne i Hercegovine se povećava i ranije planiranim zaduženjem u ovoj godini od ukupno milijardu i devetsto hiljada maraka. Ukupna zaduženost BiH na kraju 2019. godine iznosila je 11 milijardi, 200 miliona i 330 hiljada maraka. Od toga su gotovo tri četvrtine dug za kredite iz bivše Jugoslavije, a jedna četvrtina unutrašnji dug. Stručnjaci kažu da nije najveći problem zaduživanje, nego što se ne zna u šta će taj novac biti utrošen.

Od ukupnog spoljnog duga BiH, koji je krajem prošle godine iznosio osam milijardi i 138 miliona maraka, među kreditima koje je Bosna i Hercegovina uzela poslije rata i iznose 7. milijardi i 333 miliona maraka, najveći su dugovi prema Evropskoj investicionoj banci, Svjetskoj banci, Evropskoj bankci za obnovu i razvoj, te MMF-u.

Činjenica je i da naša zemlja i dalje vraća oko 950 miliona maraka duga naslijeđenog od bivše Jugoslavije Pariškom i Londonskom klubu kreditora, te Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj. Uz ovolike dugove, Vlada Federacije u ovoj godini planira da se zaduži za dodatnih milijardu i 222 miliona, a Republike Srpske za 678 miliona maraka, što je u zbiru milijardu i 900 miliona maraka. Tvrde da je novo zaduženje neophodno kako bi se sanirale posljedice korona virusa na domaću ekonomiju. Pri tome ostaje nejasno na šta će krediti konkretno biti utrošeni.

“Razumljivo je i za BiH da se, u nastojanju da prebrodi situaciju odnosno negativne efekte korona pandemije, zaduži, pri čemu treba imati u vidu za šta se zadužuje i u kojem pravcu će sredstva biti usmjerena. Jer u svakom slučaju moramo osigurati da nam poreski prihodi rastu brže od stope zaduženja i to je jedini način da ne zaglavimo u dužničku krizu”, kaže Vjekoslav Domljan iz Vijeća ekonomskih savjetnika Vlade FBiH.

Vlasti oba entiteta ističu da i sa novim kreditima ukupan nivo zaduženja nije alarmantan i da se i sa novim kreditima Bosna i Hercegovina ubraja u srednje zadužene zemlje. Sa druge strane ekonomisti zamjeraju što krediti uglavnom završe u javnoj potrošnji tako što se s njima krpe budžeti.

“Nije se problem zadužiti. Problem je definisati iz kojih prihoda ćemo to da vratimo”, ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Međunarodni monetarni fond doznačio je nedavno Bosni i Hercegovini 330 miliona evra za ublažavanje šteta nastalih zbog pandemija koronavirusa. Odmah je uslijedila drama oko raspodjele ovog novca između entiteta i Brčko distrikta. Dogovor je postignut, ali su sredstva i dalje na računu Centralne banke.

“To je jedinstven slučaj u svijetu da postoji država koja u ovakvoj situaciji, koja je dobila izuzetno povoljna sredstva sa kamatom od 1,08 posto, da stoje u Centralnoj banci. Da mi ne možemo da povučemo ta sredstva. Jednostavno na Vijeću ministara ne može se donijeti takva odluka”, kaže ministar finansija RS Zora Vidović.

Da li će novi krediti završiti u privredi ili će poslužiti za kupovinu socijalnog mira, ostaje da se vidi. Ono što je sigurno je da će teret otplate dugova BH vlasti ostaviti generacijama koje dolaze.