Pandemija koronavirusa utjecala je i na one koji se bave skupljanjem puževa tako da su ovu aktivnost počeli kasnije, u skladu s uvjetima.

Na međunarodnom tržištu vlada potražnja za puževima, a velike količine svake godine skupe se u Semberiji.

Ovi puževi skupljeni na semberskim livadama i šumama završavaju na tržištu Europske unije i u Francuskoj.

Tijekom kišnih dana kojih na proljeće ima na pretek duž obala Save i Drine mogu se sresti skupljači puževa. Savski, drinski i bijeljinski melez su tri vrste koje se na ovom području najčešće mogu pronaći.

Skupljanjem i otkupom puževa već više od 20 godina bavi se Nemanja Ostojić.

NEMANjA OSTOJIĆ, skupljač puževa

Sezona traje – travanj, svibanj, lipanj, mada je sad travanj zbog virusa covida izostao tako da smo ostali svibanj i radit ćemo cijeli lipanj…Najviše ih ima na Drini, na Savi, na Majevici. Oni završavaju svi u Francuskoj, onda iz Francuske ide u cijelu Europu i svijet…

Zbog visoke cijene u Semberiji, a i šire, nijedan restoran nema puževe u svojoj ponudi. Cijena jednog kilograma puževa je 1,20, a u kilogram stane 30 do 35 puževa. Kako objašnjava Ostojić, najuporniji i iskusni skupe i po 50 kilograma dnevno.

NEMANjA OSTOJIĆ, skupljač puževa

Ljudi koji se duže bave tim poslom mogu skupiti nekih 50 kila za četiri do pet sati… Narod je navikao kad je kiša da skuplja, djeca ovdje skupljaju donose po četiri do pet kila, njima to bude super za sladoled, čokoladu, tu su i umirovljenici – svi koji mogu…

Međutim, ima i onih koji ovaj posao ne odobravaju. Iz ekoloških udruženja kažu da se puževi ne bi smjeli skupljati neselektivno i u velikim količinama, jer se time utječe na cijeli ekosustav, ali i na smanjenje populacije.

SNEŽANA JAGODIĆ VUJIĆ, Еkološko udruženje „Eko-put“, Bijeljina

Na taj način uništavaju ekosustav čitave jedne regije, konkretno regije Semberije. Mi ionako imamo manjak šuma, manjak zelenog pojasa, još ako počnemo sve te vrste vaditi iz prirode, šta ćemo dobiti, dobit ćemo pustinju…

Jagodić Vujić smatra da je neophodno izmijeniti zakonodavstvo kako se ne bi nanosila šteta prirodi.

SNEŽANA JAGODIĆ VUJIĆ, Еkološko udruženje „Eko-put“, Bijeljina

Pokušavamo da u zakonu o zaštiti prirode pronađemo momenat gdje se strogo naglašava koje vrste su zabranjene skupljati iz prirode, toga nema kod nas…

Otkupljivači odgovaraju, o tome se vodi računa i u tvornicama koje vrše otkup puževa, jer se oni manji nakon kalibracije vraćaju u prirodu.