U znak sjećanja na progon i ubistvo 3.176 građana Prijedora i okoline, nekoliko organizacija predvođenih predstavnikom roditelja ubijene djece Prijedora Fikretom Bačićem, danas je obilježilo Dan bijelih traka.

Iako svake godine obilježavanju prisustvuje nekoliko hiljada građana Prijedora, za ovogodišnji Dan bijelih traka zbog pandemije koronavirusa odobreno je okupljanje do 50 osoba.

Bačić je naglasio da je samo obilježavanje bilo kao i svake godine simbolično, mirna šetnja i polaganje cvijeća za 102 ubijene djece iz Prijedora.

Godinama se građani Prijedore bore da se podigne spomenik ubijenoj djeci Prijedora i, kako Bačić kaže, došlo je do pomaka, između ostalog i jer su se uključili OESCE, te italijanski grad Trento koji je grad pobratim Prijedora.

“Postoji saglasnost za izgradnju spomenika ubijenoj djeci. Sada još treba odlučiti i o lokaciji”, rekao je Bačić, dodavši da se nada da će u toku ovog mjeseca biti poznato više detalja o tome gdje bi se spomenik mogao graditi.

On je pozvao sve institucije i ustanove da 31. maja na prozorima ili vozilima istaknu bijele čaršafe u znak solidarnosti s Prijedorčanima koji su 1992. godine morali nositi bijele trake na svojim rukavima i označavati svoja domaćinstva.

Dan bijelih traka je obilježen i u Sarajevu, Kaknju, Tuzli, u Zagrebu te u Holandiji, Švedskoj, Norveškoj i Francuskoj.

Ni ove godine niko od predstavnika grada Prijedora nije prisustvovao ovom obilježavanju.

Dan bijelih traka obilježen je i u Sarajevu. Na Ajfelovom mostu na Skenderiji postavljen je privremeni memorijal sa imenima ubijene djece Prijedora.

Predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša Mirsad Duratović podsjetio je da su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru 31. maja 1992. izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se nesrpskom stanovništvu nalaže da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

“Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ovim ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice” glasio je poziv na radiju.

Duratović je rekao kako je prvi put nakon Drugog svjetskog rata naređeno da se na takav način obilježi jedna etnička zajednica koja je, istakao je, sistemski odvođena u logore Omarska, Trnopolje i Keraterm te ostale logore, koje je mali broj njih preživio.

Prema zvaničnim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno 3.173 civila, dok je 31.000 ljudi bila zatočena u logorima u okolini Prijedora. Istraživačko dokumentacijski centar iz Sarajeva navodi da je od 1991. do 1995. u direktnim vojnim akcijama ubijeno ili nestalo 5.209 građana Prijedora, od toga 4.093 Bošnjaka, 898 Srba te 182 Hrvata.