Zbog opasnosti od koronavirusa i uvedenih pravila, u veoma kratkom periodu dramatično se promijenio život učenika. Pokazalo je to istraživanje u Livanjskom kantonu među populacijom od šestog do devetog razreda osnovne, te od prvog do četvrtog srednje škole.

Prema rezultatima istraživanja, današnja djeca previše vremena provode pred ekranima, a to ostavlja određene posljedice i na njihovo mentalno zdravlje.

Zbog opasnosti od koronavirusa, srednjoškolka Tea je, kao i mnogi drugi, danima bila primorana provoditi vrijeme u kućnom ambijentu. U takvoj situaciji, ne samo zbog školske nastave na daljinu, već i vlastite zabave, sate je provodila pred ekranom mobitela, kompjutera i TV-a.

“Više od polovine dana smo provodili na laptopu, mobitelu da bi mogli izgurati to sve zajedno. Već mi se stvara neka ovisnost, jer smo navikli sve preko mobitela u ova tri mjeseca”, kaže Tea Bašić, učenica srednje škole.

I svakodnevica učenika Arnela Šabanovića nije bila mnogo drugačija.

“Uglavnom sam bio uz mobitel u kući, ponekad sam izlazio”, kaže Arnel.

Nedavno provedeno istraživanje je pokazalo da do jednog sata samo radi praćenja školske nastave na daljinu, u Livanjskom kantonu pred raznim ekranima provede 9,2 posto učenika, jedan do dva sata 24, dva do tri 28, tri do četiri 19, četiri do pet deset i pol i, što je posebno zabrinjavajuće, više od pet sati 9,3 posto učenika.

“Ako uzmemo u obzir da neko provodi preko pet sati dnevno koristeći online nastavu i još recimo tri, četiri sata dnevno igrajući igrice, znači to je ogroman broj ispred ekrana za tako mlade ljude”, kaže Josip Gunjača, učesnik u istraživanju.

Anketirajući nešto manje od dvije i pol tisuće učenika osnovnih i srednjih škola, došlo se do određenih saznanja i o posljedicama tako velikog korištenja informatičke tehnologije.

“Rezultati kažu da oni koji provode vrijeme preko tri sata dnevno koristeći informatičku tehnologiju online nastave, pokazuju statistički više nivoe stresa, anksiozonosti i depresije, u odnosu na ove koji provode do tri sata”, kaže Josip Gunjača, učesnik u istraživanju.

Prevelika izloženost djece ekranima veoma negativno utječe na biološko fiziološko funkcioniranje njihovog mozga, upozorava Marija Baković, voditeljica Centra za mentalno zdravlje u Livnu.

“Možemo reći da ti valovi iz ekrana, kao da naprave šum u valovima u mozgu i dolazi do tog disbalansa. Taj određeni disbalans, koji mi vidimo procjenama, dakle, spomenula sam neurofipek aparatu, manifestno na planu ponašanja kod djeteta vidimo kao kroničan osjećaj mrzovoljnosti, nerasploženosti, nestrpljivosti i hiperaktivnosti ili, s druge strane, imamo sanjarenje, isključenost, mi to zovemo kao magloviti mozak, odnosno to je nekakva slika pseudoautizma”, kaže Marija Baković, voditeljica Centra za mentalno zdravlje u Livnu.

O ekranizmu je ovdje riječ, upozorava psihologinja, te je u ovom slučaju potrebno hitno djelovati, a najbolja je naravno preventiva voditi računa o umjerenom korištenju svih tih aparata koji negativno utječu na mentalno zdravlje.