Poplave koje su ove sedmice pogodile najviše Tuzlanski kanton, pokazale su da se one uglavnom javljaju na istim područjima. S obzirom na iskustvo velikih poplava 2014. godine, ali i velikih donacija kojima su problemi trebali biti riješeni, postavlja se pitanje zašto i šest godina poslije imamo iste probleme.

MIRZETA GOLETIĆ, Đurđevik, Općina Živinice

“Sad sam ovo uzela ovdje, najlon, komad spužve… pa sam se odbranila, sad nije ovako, 10 do 15 centimetara je ušlo vode.”

Iako je danas manja šteta, Mirzeta Goletić sjeća se velikih poplava iz 2014. godine kada joj je, kaže, cijela kuća poplavila. Umjesto čekanja donacija, nije imala drugog izbora pa je podizanjem kredita uspjela sanirati štetu.

Kredit i danas otplaćuje, a kuća je opet poplavljena. Isto je i u većini drugih gradova i općina. Milionska obećanja koja su tada stigla u Bosnu i Hercegovinu nisu bitno promijenila situaciju. Stručnjaci kažu da se u preventivu i uređenje slivova trebalo ulagati mnogo ranije, time bi štete bile mnogo manje.

MUHAMED BAJRIĆ, vanredni profesor na Šumarskom fakultetu UNSA

“Da se svaki novčić ulagao – nemamo mi kapaciteta da ulažemo tako brzo i tako intenzivno radove da izvodimo. Dvadesetpet posto površine Bosne i Hercegovine, otprilike, ima karakter bujičnog sliva. Pregrade koje se grade na tim vodotocima nisu dovoljne da bi se preduprijedile u punoj mjeri negativne posljedice tih bujičnih vodotoka.”

ISMET SENDIĆ, rukovodilac Operativnog centra FUCZ-a

“Mi smo imali period od nekih 20 dana gdje smo imali padanje, gdje je bilo prostora u kojima je palo preko 100, 150 litara po kvadratnom metru. To su zaista ogromne količine vode koje ovi vodotokovi ne mogu da prihvate.”

Za sanaciju posljedica Bosni i Hercegovini, na donatorskoj konferenciji u Briselu, donirano je oko 500 miliona maraka. Prikupljena sredstva preko računa Ministarstva finansija i trezora BiH za pomoć stradalima u poplavama iznosila su više od 13 miliona.

ANA LUČIĆ, portparolka Centra civilnih inicijativa (CCI)

“… dio sredstava realizovan putem institucija nižih nivoa vlasti i viših, i tu nedostaju podaci. Tek za oko 54 posto utrošenih sredstava znamo tačno gdje su završila.”

Iz Agencije za vodno područje rijeke Save kažu da bi karta erozije za Federaciju BiH mogla pomoći u prevenciji jer bi jasno pokazala svakoj lokalnoj zajednici koja područja su podložna poplavama.

ALMIR PRLJAČA, Agencijа za vodno područje rijeke Save

“Mi možemo napraviti idealne uslove da regulišemo sva korita, ali ako nema popratnih aktivnosti koje će to pratiti – prostorno planiranje i drugi segmenti – onda ti rezultati nisu adekvatni.”

MUHAMED BAJRIĆ, vanredni profesor na Šumarskom fakultetu UNSA

“Ima slučajeva da stanovništvo krči neku šumu navodno loših karakteristika da bi napravili sebi malinjake koji će sutra biti nekakav uzrok pojave intenziviranja erozivnih procesa.”

O problemu poplava najčešće se govori tek kad do njih dođe. U međuvremenu, negativno ljudsko djelovanje – poput zatrpavanja kanala, bacanja smeća i nelegalne sječe šuma – dovodi do novih poplava. Veliki broj objekata izgrađen je u zoni gdje vodotok prirodno treba da teče kada su velike poplave. Nedostaje prostora, sve je asfaltirano. Poplave jesu prirodni fenomen, a priroda pamti sve što uradimo.