Od prošlog jula nije završeno nijedno suđenje za genocid u Srebrenici, a podignuta je samo jedna optužnica – protiv Milomira Savčića. Pred domaćim, ali i sudovima u Hagu, i drugim zemljama dosad je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora i četiri doživotne kazne.

I 25 godina poslije, porodice tragaju za još više od hiljadu stradalih.

Fazila Efendić se 2002. godine vratila u svoju kuću, u Potočare kod Srebrenice. Svaki dan gleda nišan muža Hameda, koji je bio među prvim identifikovanim žrtvama genocida, te nišan sina Fejze kojeg je ukopala tek 2013. godine.

“Nemam više riječi kako da opišem taj bol, tu tugu kad tražite kost po kost po grobnicama, svaku novootvorenu grobnicu sam posjetila, vidjela gledala”, kaže Fazila Efendić, predsjednica Udruženja “Majke Srebrenice”.

Do sada je identifikovano gotovo 7.000 žrtava genocida, a njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u čak 94 masovne grobnice, podaci su BIRN-a. Jedan od najvećih masakra srebreničkog genocida počinjen je 13. jula u Zemljoradničkoj zadruzi Kravica, gdje je prebačeno između 1.000 i 1.500 Bošnjaka, na koje su pucali pripadnici Specijalne jedinice te u skladište ubacivali ručne bombe.

“Kad su u pitanju grobnice u kojima su pronađeni posmrtni ostaci žrtava genocida, oni su pronađeni u 84 masovne grobnice od tog broja 51 je bila primarnog karaktera, 39 je bilo sekundarnih grobnica tu su bile tri jame i jedna površinska grobnica, posmrtni ostaci su pronađeni u više od 1000 pojedinačnih ili zajedničkih grobnica”, kaže Emza Fazlić, Institut za nestale BiH.

Posljednje presude za genocid u Srebrenici izrečene su 2019. godine. U Hagu je na doživotni zatvor osuđen Radovan Karadžić, nekadašnji predsjednik RS, a pred Sudom BiH osuđen je Ostoja Stanišić, bivši vojni komandant u Petkovcima u Zvorniku. Do sada su Haški tribunal i sudovi u regionu osudili više od 45 osoba na više od 700 godina zatvora i četiri doživotne kazne. U Hagu se očekuje još jedna pravosnažna presuda pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove Ratku Mladiću, koja je trebala biti izrečena ove godine, ali je zbog njegovog zdravstvenog stanja i
pandemije odgođena.

“Mi već godinama vidimo da je jako mali broj optužnica podignuto za genocid u Srebrenici, dakle po jedna godišnje ili nijedna već treću godinu. Sa druge strane, imamo veći broj optužnica koja se podižu, koje su manje kompleksne i manje hitni predmeti koji bi sasvim sigurno trebali podizati druga tužilaštva, a ne Tužilaštvo BiH”, kaže Denis Džidić, urednik BIRN-a.

Uprkos tome što je revidirana, a nije usvojena, važeća strategija o ratnim zločinima koja traje do 2023. godine nalaže Tužilaštvu BiH da se fokusira na najosjetljivije predmete, a to su svakako oni koji se odnose na genocid u Srebrenici.