U drugom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju, 12. jula, Poljaci su tijesnom većinom glasova od 51,2 odsto na još jedan petogodišnji mandat izabrali kandidata vladajućih konzervativaca, dosadašnjeg predsjednika Andžeja Dudu, saopštila je jutros Državna izborna komisija na osnovu glasova sa preko 99 odsto birališta.

Duda je osvojio 10,4 miliona glasova od ukupno skoro 30 miliona registrovanih birača u Poljskoj, a opozicioni gradonačelnik Varšave iz liberalne Gradjanske platforme Rafal Tšaskovski 9,9 miliona glasova, što mu prema ovim preliminiranim rezultatima daje 48,79 odsto glasova.

Na izbore je izašlo rekordnih 68,12 odsto biračkog tijela, što je drugi najveći odziv Poljaka da glasaju, veći je bio na predsjedničkim izborima samo 1995. godine kada je postkomunista Aleksandar Kvašnjevski pobijedio legendu otpora Poljaka komunističkom režimu, prvog slobodno izabranog predsjednika Poljske Leha Valensu.

“Ovo je rekord izlaznosti na predsjedničkim izborima u 21. vijeku”, kazao je predsjednik Državne izborne komisije Silvester Marćinak.

Apeli vlade i uvjeravanja premijera Mateuša Moravjeckog da je epidemija virusa korona već prošla i da je bezbjednije da izađu na birališta nego da odu u radnju mobilisala je starije Poljake, žitelje sela zahvaljujući čijim glasovima je Duda odnio tijesnu pobjedu.

Nada da će ovi izbori zaustaviti zahuktali voz reformi zbog kojih je vladajuća stranka Pravo i Pravda u sporu sa Evropskom unijom, ali i dijelom svojih građana od 2016. godine i da će Poljska dobiti predsjednika koji ne potpisuje poslušno sve šta mu na sto stavi vlada izveli su na izbore masovno i birače u velikim gradovima, mlade i grupu do 40 godina, sa višim obrazovanjem, koji su svoje glasove dali Tšaskovskom.

Masovno je glasala i poljska dijaspora.

Poljaci na ljetovanju u Splitu, u Hrvatskoj čekali su i više sati u dugim redovima da glasaju u konzulatu, čak i nakon zatvaranja birališta, pošto je odlučeno da će moći da glasaju svi koji su do trenutka zatvaranja u 21 čas u nedjelju stali u red, pa se u Splitu tako glasalo, čak i poslije ponoći.

Pobjeda Andžeja Dude znači veliko olakšanje za vladajuće poljske konzervativce, jer mogu da nastave i zacementiraju kontroverzne reforme insitutacija, kako je sinoć najavio ministar pravde Zbignjev Žobro, prije svega da dovrše reformu pravosuđa, ali takođe da se late medija sa stranim kapitalom koji nisu provladini.

Lider Prava i Pravde Jaroslav Kačinjski već je najavio da će biti nužno da ih otkupi poljski kapital od stranih vlasnika, pošto nacionalizacija zbog toga što je Poljska u Evropskoj uniji nije moguća a kao primjer zemlje gdje su se strani vlasnici povukli iz medija naveo je Češku, gdje, međutim, nijedna vlada nije nikada nastojala da protjera strani kapital, a nastupila je opasna oligarhizacija medijske scene pošto su medije pokupovali češki tajkuni, na čelu sa premijerom Andrejom Babišom.

Za razliku od Poljske gdje je vlada 2016. preuzela kontrolu nad do tada javnim radio i tv servisima i poljskom novinskom agencijom PAP, Češka ima jaku nezavisnu i Češku televiziju i Češki radio i agenciju ČTK.

“Poljaci i Poljakinje su stvorili nadu za otvorenu, nasmijanu Poljsku u kojoj je najvažniji zdrav razum. Već smo pobijedili, bez obzira na to kakav bude rezultat”, kazao je još sinoć, dok je postojala realna nada na pobjedu opozicioni kandidat Rafal Tšaskovski.