Amnesty International (AI) sa sjedištem u Londonu u pisanom saopćenju za medije navodi da Evropska komisija (EC) mora sarađivati s vlastima u Bosni i Hercegovini kako bi hitno pronašla rješenje za smještaj i pružanje humanitarne pomoći migrantima i azilanatima.

Reakcija je to na izmiještanje migranata iz službenog centra za smještaj, kojim je gotovo 400 ljudi ostalo bez skloništa i osnovnih uslova za život.

U saopćenju se ocjenjuje da zvuči nevjerovatno da se sada stotine migranata nalazi na ulicama i u šumama tražeći sklonište, dok potpuno opremljeni centar je prazan.

Kako dolaze hladniji dani, vlasti bi trebale poduzeti korake kako bi izbjeglicama i migrantima omogućile sklonište za vrijeme zime, umjesto da se igraju njihovim životima. To ne samo da je nehumano, već može imati katastrofalne posljedice – izjavila je Jelena Sesar, istraživačica AI-ja za Balkan.

Navodi da Evropska komisija (EC) mora sarađivati s vlastima u Bosni i Hercegovini kako bi hitno pronašla rješenje za smještaj i pružanje humanitarne pomoći ljudima koji su se zatekli tu bez igdje išta. Evropski čelnici ne mogu tvrditi da se neće ponoviti slučaj kampa Moria, dok istovremeno zanemaruju nevolju očajnih ljudi koji spavaju pod otvorenim nebom bez vode, hrane i medicinske podrške na pragu EU-a.

AI podsjeća da je Specijalna jedinica policije u BiH ispraznila kamp Bira kasno u srijedu i autobusima prevezla migrante na periferiju Unsko-sanskog kantona, ostavljajući ih tamo da se sami snalaze.

Dok su neki ljudi uspjeli pronaći smještaj u prihvatnom centru Lipa, koji je već pretrpanog kapaciteta i neadekvatnom objektu u blizini, drugi su se morali suočiti s niskim temperaturama na otvorenom. Na tom području već ima blizu 3.000 migranata i tražitelja azila koji spavaju na otvorenom, navodi AI.

Oko 10.000 migranata i tražitelja azila trenutno boravi u Bosni i Hercegovini, velika većina u Unsko-sanskom kantonu. Iako je većina smještena u centrima kojima upravlja UN, oko 3.000 njih je prisiljeno spavati vani u napuštenim zgradama ili čak na ulicama.

U septembru su vlasti naredile zatvaranje dva velika kampa kojima upravlja Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i donijele su opsežne mjere koje su uključivale potpunu zabranu novih dolazaka u kanton.

Uz to, migrantima i tražiteljima azila zabranjeno je korištenje javnog prijevoza i taksija, zabranjeno im je i okupljanje na javnim mjestima i sada im je zabranjeno iznajmiti i privatni smještaj, navodi AI u današnjem saopćenju.