Evropski je dan borbe protiv trgovine ljudima. I pred Bosnom i Hercegovinom, kao i pred drugim zemljama, postoje brojni izazovi kada je riječ o ovom problemu. Stručnjaci ocjenjuju da je Bosna i Hercegovina pogodno tlo za trafiking, najčešće u svrhe seksualne eksploatacije, prisilnog prosjačenja i činjenja krivičnih djela.

Prošle godine u Bosni i Hercegovini je evidentirana 61 potencijalna žrtva trgovine ljudima, od kojih je 36-ero djece.

“Duboko smo zabrinuti za ovu djecu, posebno jer ove brojke možda ne odražavaju stvarni opseg problema zbog nedovoljnog prijavljivanja i relativne nevidljivosti slučajeva poput prisilnog dječijeg rada, prosjačenja i prisilnih brakova”, rekla je direktorica nevladine organizacije World Vision BiH Larisa Klepac.

U izvještaju Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine za 2019. godinu je navedeno da su za trgovinu ljudima izrečene 34 osuđujuće presude, od kojih su 24 zatvorske, jedna uslovna te dvije novčane kazne. Stručnjaci kažu da je Bosna i Hercegovina plodno tlo za trgovinu ljudima – većinom u svrhu prosjačenja, navođenja na brak i prostitucije.

MEHMEDALIJA FIŠEKOVIĆ, MUP Tuzlanskog kantona

“U ovakvim predmetima žrtva se mora staviti u prvi plan, radi se o najosjetljivijoj kategoriji, dakle radi se o djeci, muškarcima i djevojčicama koji padaju u jednu vrstu sličnu ropskom odnosu, dakle situaciju kada budu izloženi svim vrstama iskorištvanja”.

Zbog aktuelnog problema migrantske krize u Bosni i Hercegovini, migranti i izbjeglice, kao ljudi u pokretu su laka meta za krijumčare ljudima, naročito maloljetnici bez pratnje. Slučajeve trafikinga kod migrantske populacije je teško dokazati, jer odbijaju pomoć i identifikaciju počinitelja. Proces je dug, a svi oni žele što prije doći do željenih destinacija.

AIDA BEHREM, direktor Udruženja “Žene sa Une”

“Tu postoje otežavajuće okolnosti u smislu rane prevencije, identifikacije i prijave takvih krivičnih djela”.

U Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine ističu da su trgovina ljudima i krijumčarenje migranata dva različita oblika kriminalnih aktivnosti. Međutim, masovne migracije i lanci krijumčarenja su povezani sa trgovinom ljudima.

SAMIR RIZVO, Ministarstvo sigurnosti BiH

“Ogromni su nelegalni stečeni iznosi od strane kriminalnih organizacija i to predstavlja sigurnosni rizik, kao i svaki drugi oblik organizovanog kriminala”.

Trafiking je identificiran i na prostoru Unsko-sanskog kantona. Međutim, ovakve slučajeve je veoma teško dokazati i uopće istražiti. Zbog toga ne postoji tačan broj krivičnih djela iz ove oblasti. Žrtve koje traže pomoć, dolaze u različitim stanjima

Kako bi ovaj problem bio riješen, potreban je ozbiljniji angažman svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini da se aktivnije posvete provođenju državne Strategije za borbu protiv trgovine ljudima, a između ostalog, treba raditi i na pojačanju edukacije i uključenosti lokalnih zajednica.