Na samitu u Sofiji Bosna i Hercegovina je u okviru Berlinskog procesa potpisala Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište. Potvrđeno je i da je takozvani Мini šengen postao dio ovog procesa.

Ovi sporazumi u narednim godinama trebali bi obezbijediti nova radna mjesta, liberalizaciju trgovine, širenje tržišta, te više ulaganja između zemаlja Balkana.

Zajedničko tržište u regionu je izvodljivo jer su ovi prostori tradicionalno povezani. Inicijativa da se regionalno harmonizira tržište je plan EU i Evropske komisije. Osim plana nude i novac. Naša zadaća je da sprovedemo Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište do 2024. godine. Ključno je slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi. Evo šta konkretno to znači na terenu, ali i za građane.

AMER KAPETANOVIĆ, šef političkog odjela Savjeta za regionalnu saradnju

“Uspostavljenje 24-satne mreže zelenih korodora da se više ne dogodi, da se kao u martu, kada je izbila pandemija, zemlje su počele zatvarati granice i time je presječen lanac dostave. Idemo ka tome da se privuče 100 velikih investicija”, rekao je Kapetanović.

Sa riječi treba preći na djela. Naredni korak je formiranje radnih grupa koje će raditi na realizaciji dogovorenog. Prva zadaća sporazum o slobodnom kretanju sa ličnim kartama unutar regije, s fokusom na ukidanje viznog režima između BiH i Kosova. Zatim slijedi pokrivanje glavnih gradova 5G mrežom. Važan dokument je i Zelena agenda, odnosno energetska transformacija regiona. To će biti duži proces, jer još koristimo termoelektrane na ugalj.

BISERA TURKOVIĆ, ministar spoljnih poslova BiH

“Prelazak na obnovljive izvore energije očekuje svaku zemlju, a u budućnosti otvara mogućnost za nova radna mjesta. Da naša zemlja nije jučer potpisala ove dokumente ostala bi jedina izolovana”, kazala je Turkovićeva.

Potvrđeno je. Projekat mini šengen je postao sastavni dio ovog paketa, pod okriljem Evropske unije. Kažu, sve je organizovanije i sadržajnije. Iz EU nam poručuju da je cijeli porces motivacija za region, kako bi se većim standardima i reformama približile EU.

ADNAN ĆERIMAGIĆ, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina

“Problem u ovome svemu jeste što se zemlje Balkana do daljnjeg ostavljaju izvan EU , što se insistira puno više na tom regionalnom udruživanju i harmoniziranju i što se ta perspektiva EU članstva, u jedinstvenom tržištu ili punopravnom članstvu EU, ostavlja za neku dalje budućnost”, ob.jasnio je Ćerimagić

Zato je možda ovo šansa za bolju budućnost. Na raspolaganju će biti 9 milijardi eura fondova kroz IPA 3 paket. Biće obezbijeđena i milijarda za infrastrukturne projekte. Za nas prioritet je Koridor 5c. Uz novac i sporazume, nadajmo se da će biti i političke volje kako bi građani do 2024. vidjeli konkretne rezultate.