U Bosni i Hercegovini je lani identifikovano 70 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, a u prvih šest mjeseci ove godine 42, što je povećanje u odnosu na raniji period, izjavio je danas u Sarajevu koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije u BiH Samir Rizvo.

Rizvo je novinarima, povodom početka regionalnog projekta “Glas organizacija civilnog društva u borbi protiv trgovine ljudima”, rekao da je broj neidentifikovanih slučajeva trgovine ljudima znatno veći od identifikovanog.

“Kada je riječ o oblicima trgovine ljudima s kojima se susrećemo, tu je tradicionalno prisutno seksualna eksploatacija, te razni oblici radne eksploatacije. Na svu sreću do sada nije zabilježen nijedan slučaj oduzimanja organa, kao najtežeg oblika trgovine ljudima”, naveo je Rizvo.

On je naglasio da je tokom protekle godine potpuno reformisan mehanizam koordinacije u Bosni i Hercegovini i sada svaki kanton i svaka regija u Republici Srpskoj i Brčko distriktu imaju uspostavljene timove za koordinaciju borbe protiv trgovine ljudima.

“Ostvareni su i zapaženi rezultati, prošle godine je bilo više istraga, optužnica, ali i presuda. Bitno je da su izrečene kazne bile mnogo ozbiljnije nego u prethodnom periodu, tako da smo imali izrečene kazne u rasponu od pet do 10 godina zatvora za krivična dijela trgovine ljudima”, ukazao je Rizvo.

Rizvo je naglasio da su izrečene dvije pravosnažne petogodišnje kazne, a jedna drugostepena na 10 godina zatvora za dva počinioca.

Prema njegovim riječima, organizovani prekogranični kriminalitet, koji je povezan sa trgovinom ljudima na globalnim razmjerama prema ostvarenoj ilegalnoj dobiti se približio trgovini drogom i oružjem.

Rukovodilac sarajevske kancelarije “Međunarodnog foruma solidarnosti – Emaus” Amela Efendić ukazala je na novu Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima 2020-2023. godine, u koju je uključeno 18 timova.

Efendićeva je rekla da “Emaus” raspolaže sa jednim od najvećih skloništa za žrtve trgovine ljudima u regionu – kapaciteta od 80 mjesta, kroz koji je do sada prošlo 298 zbrinutih žrtava, kao i 427 asistiranih.

“Nažalost, to znači da veliki broj tih žrtava dugo boravi u skloništu, što u neku ruku ukazuje da je potrebno više raditi na ovom problemu jer dugim boravkom u skloništvu mi reviktimizujemo žrtve, među kojima je najviše djece”, istakla je Efendićeva.

Ona je navela da je trenutno u skloništu ove organizacije zbrinuto 25 žrtava, od kojih su 24 djeca, koja čine veliku većinu žrtava trgovine ljudima u BiH, ali i regionu.

Pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Saliha Đuderija napomenula je da su više od 90 odsto identifikovanih slučajeva trgovine ljudima žene, djevojke i djevojčice, ali da ima i određeni procenat dječaka.

“Više od 70 odsto identifikovanih žrtava trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini, ali i na Balkanu, su žene i djevojčice romske nacionalnosti. Zbog položaja i statusa ove manjine izuzetno je teško identifikovati put i pristup u sprovođenju odgovarajućeg programa za prevenciju i bolju zaštitu ženskih i ljudskih prava pripadnica manjina koje žive u BiH”, rekla je Đuderija.

Prema njenim riječima, žrtve trgovine ljudima su i druge marginalizovane grupe, kao što su lica sa invaliditetom, jer ih je veoma lako vrbovati za ovaj oblik zloupotrebe, kao i migranti.

“Iz tog razloga je jako važna sinergija između resornih ministarstava, a posebno nevladinog sektora i ostalih institucija koje u skladu sa svojim nadležnostima djeluju i prižaju zaštitu ovoj kategoriji lica”, navela je Đuderija.

Koordinator operativnih poslova organizacije “Astra” iz Srbije Mirjana Mirosavljević Bobić naglasila je da je međunarodna i prekogranična saradnja ključna za efikasno pružanje pomoći žrtvama trgovine ljudima.

“Nadam se da ćemo kroz međusobnu razmjenu, ukoliko uspijemo da nađemo rješenje makar u jednoj od zemaljnja regiona uspjeti da to isto rješenje primjenimo i u ostalim zemljama”, rekla je Bobićeva.

Projektni menadžer u organizaciji “Praktisk solidaritet” iz Švedske Luiz Hamerud Hamilton izrazila je zadovoljstvo, što je njena organizacija sastavni dio ovog projekta i što mogu da saraljuju i uče jedni od drugih.

“Trgovina ljudima je transnacionalni problem koji ne poznaje nikakve granice. Vjerujemo da postoji zajednička odgovornost svih aktera, jer svi zajednički moraju raditi na prevenciji, sprečavanju, ali i podizanju svijesti o ovoj pojavi”, naglasila je Hamilton.

Cilj projekta “Glas organizacija civilnog društva u borbi protiv trgovine ljudima” je rad na na jačanju partnerstva institucija BiH sa organizacijama civilnog društva u izradi strateških dokumenata i realizaciji aktivnosti u borbi protiv trgovine ljudima.

Projekat finansira EU, a realizuje “Međunarodni forum solidarnosti – Emaus” u partnerstvu sa organizacijama “Astra” iz Srbije i “Praktisk solidaritet” iz Švedske.

Aktivnosti se sprovode u saradnji sa Odsjekom za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva bezbjednosti i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Projekat je osmišljen s ciljem da podrži jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini za intenzivnije i vidljivije učešće u procesima razvoja politika, institucionalnog monitoringa, promocije i zaštite ljudskih prava, sa posebnim osvrtom na zaštitu ženskih ljudskih prava žrtava trgovine ljudima i rodno utemeljenog nasilja.