Šef Odsjeka za strateško planiranje u sektoru za zaštitu i spašavanje u Ministarstvu bezbjednosti BiH Idriz Brković za BHRT je rekao da BiH izložena riziku od katastrofa i da se moraju preduzeti ozbiljne mjere za uspješnu prevenciju tih nesreća.

“BiH je izložena riziku od katastrofa, to su pokazala globalna istraživanja iz 2017. godine. Takođe, projekcija klimatskih promjena ukazuje da područje Balkana u narednom periodu može očekivati povećan broj prirodnih nesreća, pogotovo poplave, požari i suše. Prema analizama, od 145 lokalnih zajednica, pod izuzetno značajnim rizikom od poplava i klizišta je 91, a 27 pod izuzetnim ruzikom od poplava. To ukazuje da se moraju preduzeti ozbiljne mjere za uspješnu prevenciju tih nesreća”, rekao je Brković za emisiju “BHT1 uživo”.

Vlada Švajcarske će uložiti novac u smanjenje rizika od katastrofa u BiH, a akcenat je na lokalim zajednicama koje, kako ističe Brković, moraju prve adekvatno reagovati u slučaju prirodnih katastrofa.

“Vlada Švajcarske odlučila je uložiti narednih deset godina u smanjenje rizika od katastrofa u BiH. Akcenat je na lokalnoj zajednici jer je ona prvi odgovor u slučaju prirodnih i drugih nesreća. Ovaj projekat ne obuhvata samo oblast civilne zaštite, već je usmjeren i na područje poljoprivrede, socijalnog sektora, da bi se pomoglo rizičnim lokalnim zajednicama u pripremi u slučaju prirodnih nesreća.”, kazao je Brković i dodao da je vrijednost prve faze 8.4 miliona KM.

Brković kaže da će najmanje deset lokalnih zajednica biti uključeno u ovaj program.

“To su Bihać, Kalesija, Kakanj, Sanski Most, Gradačac, Trebinje, Bijeljina, Banjaluka, Srebrenica i Prijedor i tu su već počele aktivnosti”, rekao je Brković, te dodao da ovaj broj nije konačan.

Jedan od gradova teško pogođenim poplavama iz prethodnih godina je i Bijeljina, kao i okolna mjesta, a kako kaže Savjetnik gradonačelnika grada Bijeljina i koordinator Platforme za naš grad Vlado Simeunović za BHRT, u Bijeljini se poplave mogu uvijek očekivati.

“Bijeljina je mjesto gdje se ulijeva Drina u Savu i gdje se slijevaju sve rijeke u BiH koje pripadaju crnomorskom slivu. Prema tome, uvijek možemo očekivati moguću poplavu”, rekao je Simeunović.

On je dodao da je Bijeljina u posljednih šest godina uradila mnogo kada je u pitanju prevencija poplava.

“Jedan od aktivnosti sprovedenih je učešće u ovom programu, zatim regulisanje korita i izgradnja nasipa. Izgradnja nasipa pored rijeke Drine je prioritet, jer je ta rijeka najveći uzrok katastrofa. Riješili smo pitanje savskog nasipa. Uradili smo dva unutrašnja i i jedan obodni kanal”, istakao je Simeunović, te dodao da sve te aktivnosti koje su sprovedene daju građanima dozu sigurnosti kada su u pitanju poplave.

Kada je u pitanju članstvo u Mehanizmu civilne zaštite EU, Brković kaže da BiH, prema određenim procjenama komisije EU, još nije spremna na ovaj korak.

“Procjenjeno je da bih još nije spremna da bude članica, da bi mogla raditi sa drugim zemljama članicama. Mi smo dobili projekat vrijednosti 2,5 miliona eura i taj projekat je sada u fazi implementacije”, kazao je Brković i dodao da ipak očekuje poziv za članstvom već sljedeće godine jer bi to otvorilo mogućnost apliciranja za fondove EU koji se nude.

Na pitanje o donošenju Strategije za smanjenje rizika od katastrofa, Brković ističe da se na tome intenzivno radi.

“BiH treba da donese Strategiju za smanjenje rizika od poplava i katastrofa. Mi smo pokrenuli aktivnosti da bi dobili što kvalitetniji dokument. Imamo ograničavajućih faktora, ali se nadam da ćemo sljedeće godine imati tu strategiju”, rekao je Brković.

On je dodao da bi Strategija donijela definisanje glavne ciljeve na kojima se treba raditi, kao i tačno definisanje rokova i finansijskih sredstvima za realizaciju tih ciljeva.