Centralna izborna komisija, čini se, za predstojeće izbore imaće više posla nego ikada. Brojne prijave za malverzacije prilikom glasanja izvan zemlje, ne tako zamagljeni politički pritisci, i na sve to glasanje u uslovima pandemije koronavirusa. Posao je sve teže ispratiti, a situaciju dodatno komplikuju i učestali problemi unutar CIK-a.

Pune ruke posla, ali, uprkos tome, članovi CIK-a moraju da se bave sopstvenim problemima u radu. Jedan od posljednjih – curenje informacija. Razmatranje kažnjavanja Ujedinjene Srpske zbog spota koji je ta stranka emitovala, do medija je došlo prije objave odluke. To je izazvalo nepovjerenje među članovima, i otvorilo pitanje – šta se desilo. Pokrenuta je
istraga, a članovi sumnjaju da postoje dva scenarija – ili je neko od njih pustio informaciju, ili se sjednice prisluškuju.

“Ovo što se sada sprema može biti samo uvod u neke događaje koji, kad bude trebalo donositi puno teže odluke nego što su sada, može koštati ovo Središnje izborno povjerenstvo”, kaže član CIK-a Vlado Rogić.

Koji god scenario bio tačan, kažu analitičari, odluka o kažnjavanju Ujedinjene Srpske koju je Sud BiH poništio, te toj stranci dozvolio učešće na izborima, CIK je već koštala. Uz to, sve transparentniji politički uticaj i udari i činjenica da je strankama, od izbora do izbora, itekako važno ko će rukovoditi izbornim procesom, dodatno narušava povjerenje građana.

“Nova Centralna izborna komisija od samog početka svog rada djeluje pod velikim pritiskom. Ona je izložena opstrukcijama od strane političkih partija, prije svega SNSD-a i HDZ-a koji ne priznaju legitimitet Komisije”, ističe politička analitičarka Tanja Topić.

I na prošloj sjednici došlo je do nesporazuma. Dokument usaglašen na Kolegijumu nije se poklapao sa onim koji se našao na sjednici pred članovima CIK-a. Jedan dio je izostavljen.

“Evidentno je da je u postupku rada po ovome došlo do izostavljanja. Ja pretpostavljam da je u pitanju tehnička greška”, kaže član CIK-a Vanja Bjelica Prutina.

Na kraju se, prema tvrdnjama predsjednika CIK-a ispostavilo da u pitanju jeste bila tehnička greška, koja je ispravljena. Članovi sa kojima smo kontaktirali su bili zauzeti i nisu htjeli o unutrašnjim problemima. Greške su ipak neminovne, posebno u novonastalim uslovima, kažu stručnjaci. Poručuju da ne treba oštro suditi CIK-u dok ne završi posao. Podsjećaju i na kome leži najveća odgovornost.

“Nisu na vrijeme bila obezbijeđena sredstva za provedbu izbora i tu je najveća odgovornost aktuelnih vlasti. Meni je politički neprihvatljivo da oni nekog kritikuju, a nisu ispunili ono što po Izbornom zakonu moraju”, naglašava bivši član CIK-a Vehid Šehić.

A upravo to je dovelo do pomjeranja izbora na 15. novembar, i do kašnjenja sa ispunjavanjem određenih obaveza. Za vlast se ove godine bori više od 30 hiljada kandidata. Lokalne zajednice masovno šalju poruku da ne mogu obezbijediti uslove za glasanje u doba koronavirusa. Malverzacije su i više nego brojne. Na CIK-u je ozbiljna odgovornost, a uskoro će biti jasno jesu li dorasli zadatku.