Ako predano nastavimo sa ispunjavanjem prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, možemo očekivati kandidatski status u toku naredne godine, poručuje Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH. To im je, tvrdi, obećano nakon sva tri sastanka sa evropskim predstavnicima. Evropska unija naredne sedmice objaviće dva izvještaja, od kojih će, kako tvrdi Džaferović, Bosna i Hercegovina imati dosta koristi, posebno od najavljene ekonomske pomoći.

Kako je rekao, žao mu je što su neki mediji prenijeli kao da postoje neki nesporazumi, misleći na fotografisanje u Briselu. Džaferović je demantovao postojanje bilo kakvog nesporazuma, istaknuvši da se radi o najobičnojoj zloupotrebi.

“Mi danas možemo da saopštimo dobre vijesti za BiH, a dobre vijesti za BiH su da će EU iduće sedmice objaviti dva izvještaja, jedan od njih se tiče proširenja, a drugi izvještaj se tiče paketa ekonomske podrške Zapadnom Balkanu”, rekao je Džaferović.

Kada je u pitanju proširenje EU-a, naveo je da je danas na svim sastancima kazano da je BiH napravila značajne iskorake u realizaciji 14 prioriteta EU-a i da BiH treba da nastavi da predano radi na ispunjavanju svih obaveza iz tih 14 prioriteta.

“Ukoliko to bude tako, onda možemo očekivati kandidatski status u toku iduće, 2021. godine. To je danas kazano na ovima sastancima”, rekao je Džaferović, te dodao:

“Kada je u pitanju paket ekonomske podrške regiji Zapadnog Balkana, on će iduće sedmice biti predstavljen i to je vrlo značajan paket koji treba da podrži infrastrukturu, energetski i ekološki razvoj cijelog regiona Zapadbnog Balkana, od toga se dobar dio odnosi na BiH”, naveo je Džaferović, podjećajući da će se iduće sedmice govoriti u svim glavnim gradovima zemalja regiona o detaljima tog paketa.

Dodao je kako je danas bilo riječi o brojnim drugim temama, prije svega, o temi migracija.

“BiH je opterećena problemom ilegalnih migracija, imat ćemo punu podršku EU-a da se što uspješnije nosimo i s tim problemom. EU je pripremila novi pakt ili novi plan za rješavanje pitanja migracija, on je trenutno na diskusijama među zemljama članicama, i on će pomoći da se BiH uspješnije nosi i s problemom ilegalnih migracija i da se smanji broj ilegalnim migranata u BiH”, rekao je Džaferović.

Naglasio je, također, kako je bilo riječi i o regionalnoj saradnji.

“Nama je danas ovdje jasno kazano da je ono što se kod nas u Bosni i Hercegovini naziva ‘mini Šengen’, da je to ustvari realizacija četiri slobode na kojima počiva EU kada je riječ o kretanju ljudi, robe, kapitala i usluga. Da je to nešto što će biti standardizirano u skladu sa pravilima EU-a i da to nije nikakva zamjena za evropski put bilo koje države nego da je to ustvari priprema tih država za članstvo u EU-u”, istakao je Džaferović.

Na kraju je dodao kako je bilo govora o obilježavanju 25 godina potpisivanja Dejtonskog sporazuma, te kako su pozvali visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella da dođe tog dana u BiH, što je, prema njegovim riječima, Borell i prihvatio.

Milorad Dodik ocijenio je sastanak državnog vrha BiH sa predstavnicima Evropske unije u Briselu uspješnim i dobrim, akcentirajući posebno temu proširenja evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana.

“Mislim da smo mogli da čujemo da je bilo nekog napretka u vezi sa određenim pitanjima u Bosni i Hercegovini i da bi trebalo da učinimo još neke napore kako bismo iduće godine mogli zajedno sa evropskim komesarom i zemljama članicama EU da radimo na tome da dođemo do statusa kandidata za članstvo. Ja to podržavam i smatram da treba na tome da se radi”, rekao je Dodik.

Naglasio je kako paket ekonomske pomoći EU, koji se usaglašava, obuhvata sektore i oblasti koji su veoma važni, kao što je izgradnja autoputa, željeznica, plinovoda i igitalnih koridora koji će povezati sve glavne gradove zemalja Zapadnog Balkana. Dodao je kako će u tom pogledu biti utvrđeno 18 projekata.

Kad je riječ o neregularnim migracijama, Dodik je kazao kako “EU ulazi u novi pakt o migrantima”.

“EU ulazi u novi pakt o migrantima, koji podrazumijeva da se migranti zadrže na granicama, ali na svim granicama, a oni koji su unutra, da se izbace, svi koji ne treba da budu tu. To je nešto što smo vidjeli u realizaciji nekih zemalja, ali je to jedini način na koji možemo poslati jasnu proruku da ne želimo da trpimo ulazak migranata na način kako smo to gledali u prošlosti. U tom pogledu, mislim da će usaglašena politika EU biti primjenjiva i na Zapadni Balkan, kako su rekli, na istim principima i odnosima, i mislim da će i određena finansijska podrška biti u svemu tome”, rekao je Dodik.

Dodik je dodao kako podržava ideju “malog Šengena” i da on podrazumijeva implementaciju vrijednosti EU-a, te da će to biti tema samita Zapadni Balkan – Evropska unija 10. novembra.

Prenio je kako su zvaničnici EU svjesni da je BiH složena država, da pozdravljaju određeni napredak koji je učinjen, ali da su svjesni da ima problema na kojima i dalje treba raditi. Kazao je da su iz EU naročito pozdravili održavanje izbora u Mostaru, zakazanih u decembru.

Kao posljednji govornik na konferenciji za medije, Komšić je potvrdio prethodne izjave kolega Šefika Džaferovića i Milorada Dodika.

“Zadovoljan sam današnjim danom. Sastanci su bili zaista dobri, posebno ovaj s komesarom Varhelyijem (evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Oliver Varhelyi, op.a.) gdje smo više išli u detalje, neke konkretnije stvari”, rekao je Komšić.

On je kazao da je ono što su čuli od predsjednika Evropskog parlamenta (David-Maria Sassoli) i komesara Borella (evropski komesar za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Joseph Borell) potvrda onoga o čemu su razgovarali na prethodnim sastancima.

“Moram reći da sam zadovoljan i sastancima i atmosferom koja je vladala na sastancima”, rekao je Komšić na kraju kratkog obraćanja.