Inicijativa da 1. februar treba obilježavati kao dan osnivanja Grada Sarajeva, izazvala je rasprave na društvenim mrežama, ali i različito mišljenje istoričara. Komisija koja je radila elaborat o tome, tvrdi da je 1. februar, prvi dan mjeseca u kojem je izvršena legalizacija vakufname Isa-bega Ishakovića. Kritičari te ideje se ne slažu s njim. Kažu da Sarajevo ima dublje korijene od vakufname.

OBJAŠNJENJE STRUČNE KOMISIJE

Ovo je objašnjenje stručne Komisije zašto bi prvi februar mogao biti obilježavan kao dan osnivanja Grada Sarajeva. Legalizacija vakufname, i sve radnje morale su biti završene prije 1. februara.

HUSIĆ: HISTORIJSKO UPORIŠTE NEUPITNO

“Historijsko uporište za ovaj datum je neupitno, kaže profesor Husić koji je bio član Komisije, koja je radila stručni elaborat o utvrđivanju ovog datuma. Vakufnama je, podsjeća, pravni dokument, u kojem se prvi put spominje ime Sarajevo, a koji je izdat 1462”.

dr. ALADIN HUSIĆ, član Komisije koja je radila na Nacrtu odluke

“Suština istorijsko guporišta je u pisanom dokemntu , aktu koji je donsesn u institucijama vlasti koji je legaliziran koji je produkst pravnog sistema”.

KAMBEROVIĆ: SARAJEVO IMA DUŽU TRADICIJU

Međutim, profesor Kamberović 1. februar vidi samo kao mogući datum kada je definirana vakufnama, jer je datirana od 1. februara do 2. marta. Ona kao i zadužbine Isa-bega Ishakovića, jesu dio identiteta Sarajeva, ali, dodaje, grad ima tradiciju i prije 1462.

HUSNIJA KAMBEROVIĆ, profesor na Filozofskom Graphics text fakultetu UNSA-e

“Ne samo da imamo neku staru kulturu poput jel na prostorima gdje današnje Sarajevo butmirska kultura ili tragove rimske kulture na Ilidži.”

Dok zagovornici ideje tvrde da bi to bio samo jedan u nizu datuma grada, kritičari ideje to vide i kao minimiziranje značaja 6. aprila.

HUSNIJA KAMBEROVIĆ, profesor na Filozofskom fakultetu UNSA-e

“To što simbolizira Sarajevo jeste , 6.april jeste istovremeno simbol pobjede nad fašizmom, s jedne strane a s druge strane i simbol otpora fašizmu kao što je bilo 1992.godine. Uvođenje prvog februara je uvođenje kontradatuma”.

dr. ALADIN HUSIĆ, član Komisije koja je radila na Nacrtu odluke

“Šesti april je prihvaćen kao dan grada Sarajeva i to je nesporno i to ostaje to niko ne dovodi u pitanje niti to kome pada na pamet. Zašto je problem imenovati čak iako je nesto postojalo ranije ali je legalizirano i verificirani pravnim aktm , uvrsitit u kalndar grada”.

Institut za historiju razmatrao je stručni elaborat, koji je dobio od Gradskog vijeća i podržao je inicijativu.

SEDAD BEŠLIJA, direktor Instituta za historiju UNSA-e

“Jasno je da je prije 1462 godine možemo govoriti o naseljima , selima,seoskim trgovima, ali u smislu urbanizacije i u smislu pravng statusa grada kao grada Sarajeva ne može se govoriti prije 1462.”

Iz Ureda gradonačelnika Sarajeva i Gradskog vijeća, do trenutka montiranja ovog priloga, nismo dobili odgovor, u kojoj je fazi prijedlog obilježavanja
dana osnivanja Sarajeva.