Najavljen – pa otkazan sastanak predsjednice Republike Srpske (RS) Željke Cvijanović i lidera opozicionih stranaka zbog imenovanja Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika. Sastanak je otkazan zbog žustrih reakcija lidera opozicionih stranaka. Da li zaista vladajući i opozicija u RS imaju baš tako različita mišljenja?

Sve što predloži vladajuća većina u RS neprihvatljivo je za opoziciju i obrnuto. Ovako se u najkraćem može opisati njihov način funkcionisanja, naročito na sjednicama Narodne skupštine. Sve je naravno propraćeno međusobnim optužbama i uvredama. Tako je bilo i na sjednici na kojoj se raspravljalo o pismu visokog predstavnika u kojem je zatraženo da se ponište povelje koje su dodijeljene osobama osuđenim za ratne zločine. Vladajuća većina je predložila i na kraju i izglasala zaključke kojima se odbacuje ovaj zahtjev visokog predstavnika. Opozicija je glasala protiv.

MLADEN STANIĆ, narodni zastupnik SDS-a

„Nema više priče kojom su mahali član tročlanog Predsjedništva i predsjednica RS kako je RS bolji dio BiH. Trebali bi biti bolji da imamo domaćine na vlasti. Mi imamo pljačkašku vlast“.

MILORAD DODIK, član Predsjedništva BiH

„Prestani ti. Prestani. Ti se neotesani kreten, koji ovdje misli da je…”.

Oprečni stavovi kada je riječ o visokom predstavniku mogli su se čuti i na sjednici na kojoj se razmatrala Informacija u vezi sa zahtjevom za podnošenje izvještaja visokog predstavnika o sprovođenju civilne implementacije mirovnog sporazuma u BiH za period 2009. – 2020. godine.

SRĐAN MAZALICA, narodni zastupnik SNSD-a

„Vi bježite od tog stava. I vi niste u stanju da uradite nešto krajnje jednostavno. Da kažete DA. Mi smo za to da Valentin Incko podnese izvještaj. Recite da jeste za to i glasajte za zakon“.

NEBOJŠA VUKANOVIĆ, narodni zastupnik SDS

„Koliko sam vam puta rekao – nemojte da provocirate strance. Vi kažete idete na referendum. Ja sam fino rekao – uđu tenkovi NATO-a, blokiraju vas, kažu idi Vukanoviću kući“.

Iako na prvi pogled stavovi opozicije i vladajuće većine u RS zvuče dijametralno suprotno kada je riječ o pitanjima poput ostanka i uopšte uloge visokog predstavnika, odnosa prema institucijama i državi BiH, to prema mišljenju političkih analitičara i nije baš tako. Jedina je razlika što se jedni na vlasti, a drugi žele da budu na vlasti.

MLADEN BUBONJIĆ, politički analitičar

„Vidimo da se njihove poruke, njihovi nastupi ne razlikuju drastično od ovih odnosno od nastupa i poruka vladajućih samo što ne žele da im daju legitimitet. Drugim riječima, oni žele vlast. A, kada bi došli na vlast zaista je teško pretpostaviti da bi drastično odstupali u odnosu na ove“.

Priču ko je za, a ko protiv načina imenovanja visokog predstavnika i ostanka OHR-a u BiH i vladajuća većina i opozicija u RS koriste u dnevno-političke svrhe, s obzirom na to da se nijedne ni druge, ali i sve ostale u našoj zemlji, ne pita ništa.

VELIZAR ANTIĆ, politički analitičar

„Jednostavno, to će morati da se dogovore na neki način ti veliki igrači Rusija, Amerika, Evropska unija. Za taj izbor se jednostavno neće mnogo pitati neki naši lokalni Bošnjaci, Hrvati, Srbi. Taj izbor će ići na taj način što će se dogovoriti velike sile“.

Upravni odbor Savjeta za provođenje mira imenovao je njemačkog diplomatu Kristijana Šmita za sljedećeg visokog predstavnika u BiH. Šmit će svoju dužnost preuzeti prvog avgusta, kada će ostavka dosadašnjeg visokog predstavnika Valentina Incka stupiti na snagu. Sa odlukom Upravnog odbora PIK-a nije se složila Ruska Federacija koja smatra da OHR treba da se zatvori, jer BiH nije potreban međunarodni protektorat.