Tema promjene Ustava Bosne i Hercegovine i njena realizacija, pa i u konktekstu angažmana Međunarodne zajednice, sve se češće čini kao nemoguća misija.

Unutrašnji konsenzus o tom pitanju, godine su pokazale, i nije moguć, kao što su pokazale da ni međunarodna zajednica nema jedinstven stav o promjenama u BiH. Jedni zagovaraju izvorni Dejton, a drugi napuštanje takvog ustavnog uređenja koje je glavni izvor blokada.

Aprilski paket iz 2006. godine ostat će upamćen kao najizglednija šansa za promjenu Ustava Bosne i Hercegovine – dva glasa protiv u Parlamentu, učinila su ga propalim.

Potom je od marta do decembra 2008. uslijedio Prudski proces. Dogovor načelno postignut, ali propao.

SULEJMAN TIHIĆ I MILORAD DODIK (SDA i SNSD 8. 11. 2008)

“Kada se sjedne da se razgovara o Ustavnoj reformi mi imamo okvir”, rekao je Tihić.

“O razgovorima o Ustavu naravno da će se ukjučiti svi. Valjda če još neko dadati neku temu, ali ovo je bio dobar okvir”, dodao je Dodik.

Dobar okvir trajao je do marta 2009. kada su se u Mostaru sastali predsjednici SDA i HDZ-a sa tadašnjim premijerom Hrvatske i novoimenovanim visokim predstavnikom.

VALENTIN INZKO, visoki predstavnik u BiH (31. 3. 2009)

“Govorili smo i o nekom drugom principu koji bi ja hteo da unesem u BiH”, kazao je Inzko.

Predsjednik SNSD-a, koji nije prisustvovao sastanku, nakon toga je zatražio potpisivanje dokumenta o ukidnju OHR-a. Nakon što je iste godine propao dogovor o uspostavi četiri teritorijalne jedinice, uslijedio je Butmirski proces, koji su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija nazvale posljednjom šansom.

CARL BILDT, ministar vanjskih poslova Švedske ( 9. 10. 2009)

“Želim vas spriječiti da BiH zaostane za regijom, želimo da ide naprijed”, istakao je Bildt.

MILORAD DODIK, predsjednik SNSD-a (9. 10. 2009)

Na pitanje šta su ponudili Amerikanci Dodik je rekao ” Dobar ručak”.

Na ručku je sve ostalo, ali je formirana parlamentarna komisija za rješenje presude Sejdić-Finci, koja ništa nije riješila.

JAKOB FINCI, apelant pred Sudom u Strasbourgu (13. 10. 2011)

“Kad nešto nećeš da riješiš formiraj komisiju, i nikad neće biti riješeno”, objasnio je Finci.

I nije. Ni presuda, ni promjene Ustava. Razlog za to je što se oni koji su uključeni u procese kada govore o promjenama Ustava, govore kao o nečem svetom, u što se ne dira, kažu novinari koji prate ove procese.

ŽELJKO RALJIĆ, novinar

“Mi iz ove pozicije već znamo, da oni jedni drugima štite leđa i da su ranije dogovarali ‘sad ti prihvati ovaj opaket, a ja ću odbiti, onda ću ja prihvatiti, a ti odbij’ – i nikako da se dogovorimo, a njima odgovara samo jedno, a to je da BiH ne funkcioniše u punom smislu te riječi – kao pravna država. Onda su oni svoji na svome”, objasnio je Raljić.

Promjene u Bosni i Hercegovini moguće su samo uz angažman međunarodne zajednice, jer je prošlost pokazala da je eksperimentisanje sa predavanjem odgovornosti domaćim političarima rezultiralo fijaskom.

RANKO MAVRAK, novinar

“Od toga nije bilo nikakve koristi, a štetu su trpjeli svi od EU do SAD-a, jer je njima u interesu da ovaj dio evropskog kontinenta bude stabilan, on je sada zbog situacije u BiH nestabilan. Ukoliko žele srediti tu nestabilnu situaciju zapadne države nemaju velikog izbora, naprosto moraju uprljati ruke balkanskim blatom i pogurati stvari naprijed”, rekao je Mavrak.

Naprijed u kontekstu BiH i njenih političara postala je mantra u koju više ne vjeruju ni oni koji je izgovaraju, zaključuje naš sagovornik.