Prosječna mjesečna plata nakon oporezivanja u Republici Srpskoj isplaćena u julu, prema podacima Zavoda za statistiku, iznosila je hiljadu devetnaest KM i to je prvi put da je prosječna neto zarada u jednom od entiteta premašila za naše prilike magičnih hiljadu maraka. Osim što i tako uvećana, jedva pokriva nešto preko 50 odsto potrošačke korpe, u koju ne ulaze posjedovanje automobila, odlazak na godišnji odmor, alkohol, duvan i slične stvari, pitanje je i koliko ona odražava realnost na terenu.

Prema mišljenju ekonomista prosječna plata od 1019 maraka ni približno ne odražava stvarno stanje stvari u RS, jer relativno mala grupa ljudi sa većim platama u nekim sektorima poput finansijskog, vuče prosječnu platu svih ostalih na više. Većina radnika naročito onih u realnom sektoru i dalje može samo da sanja o plati od hiljadu maraka.

MARKO ĐOGO, Ekonomski fakultet Istočno Sarajevo

„Možda je ovo najbolji pokazatelj da prosječna plata nije adekvatan pokazatelj koje plate imaju najviše građani. To je vjerovatno posljedica porasta minimalne plate što znači da većina građana prima tu minimalnu platu ili nešto iznad toga“.

PREDRAG DUDUKOVIĆ, Udruženje ekonomista „SWOT“

„Kada mi dostignemo nivo plate u realnom sektoru koja će biti prosječno od 1000 maraka onda tu možemo govoriti o nekom značajnijem efektu i i nekom poboljšannu ekonomnskog stanja stanovništva“

Jedna od rijetkih stvari oko kojih se slažu Sindikat i poslodavci ako ne i jedina jeste da samo rast plata može zaustaviti odlazak radne snage u inostranstvo. Naravno mišljenja su im različita oko toga ko bi trebao da “odriješi kesu”, kako bi se povećale plate i do kojeg iznosa.

SAŠA AĆIĆ, Unija udruženja poslodavaca RS

„Radi se o jednom pozitivnom iskoraku za našu ekonomiju i za životni standard građana i mi možemo nastaviti takvim koracima i u budućnosti da bi spriječili odliv ljudi prema zemljama EU“

BOŽANA RADOŠEVIĆ, Savez sindikata RS

„Da bi radnici ostajali ovdje, a ne išli preko granice da traže posao i bolju platu i to je čak iznos neki 1200 do 1300 maraka“.

Iako većina građana jede samo kupus, a manji broj meso, u prosjeku svi jedemo sarmu. Slično se izračunava i prosječna plata. Kao aritmetička sredina svih plata podijeljena brojem radnika koji je primaju. A upravo ta aritmetička sredina je i najpodesnija za svakojaka tumačenja, nerijetko i za kod nas opšteprisutnu političku zloupotrebu. Jer kada se malo zagrebe ispod statističke površine dolazi se do skroz drugačijih podataka od onih kojima se bombarduje javnost.