Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, mogle bi biti prepreke za rusko-kineski prijedlog o načinu i roku zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika u našoj zemlji. U odgovorima na upit BHT1 iz ambasada ove dvije zemlje navode- da se zatvaranje OHR-a temelji samo na ispunjavanju definisanih kriterijuma, odnosno 5+2 uslova- koji nisu ispunjeni.

Kristijan Šmit preuzeće dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH kako je i planirano 1. avgusta. Rusko-kineski prijedlog, međutim jeste da mu se ograniče ovlaštenja, te da njegova kancelarija bude zatvorena 31. jula sljedeće godine. Iz ambasada dvije zemlje stalne članice Savjeta bezbjednosti UN u našoj zemlji stavovi su protivni ruskom prijedlogu.

“Radujemo se nastavku partnerstva sa Uredom visokog predstavnika (OHR) u podršci provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanju međunarodne supervizije ispunjenjem kriterija 5+2. Zatvaranje OHR ne temelji se na vremenskim rokovima, nego na ispunjenju definisanih kriterija koji su komplementarni podršci funkcionalnosti i stabilnosti također neophodnim za EU perspektivu Bosne i Hercegovine,” istakli su iz Ambasade SAD-a.

Iz ambasade Velike Britanije još navode da su vlasti u BiH ključne za postizanje neophodnog napretka, te ih ohrabruju da se usmjere na reforme potrebne njihovim građanima. Iz Evropske komisije u Briselu kao ni iz ambasade Njemačke odgovora još nema. Novinar Ranko Mavrak prijedlog naziva ruskim diplomatskim manevrom nakon neuspjeha u opstruisanju imenovanja novog visokjog predstavnika.

“To su sve nerealni zahtjevi i nema nikakve šanse da zapad pristane na davanje takvih ustupaka Rusiji jer za to nema potrebe i isto tako nema nikakve šanse da se za godinu završi sve ono što je postavljeno kao cilj OHR-a, ne zbog toga što je to nemoguće nego nema političke spremnosti da se to napravi i to je realnost s kojom će se morati suočiti novi visoki predstavnik Šmit,” kazao je novinar Ranko Mavrak.

Njemački politolog i ekspert za Balkan Bodo Veber, ruski prijedlog Rezolucije tumači kao nastavak direktne podrške vlastima u Banjaluci, ali vidi i drugu dimenziju.

“Vjerujem da je ona jedan znak da Rusija ne popušta i bojim se da je ovo još jedno upozorenje da bi Rusija zaista mogla u novembru kad je odluka o produžetku mandata EUFOR-a mogla zaista ovaj put staviti veto na nastavak misije EUFOR-a,” rekao je Veber.

Ruski prijedlog je kompromis kojim se odobrava dolazak Šmita bez glasanja u Savjetu bezbjednosti UN u skladu sa odlukom Savjeta za provođenje mira kojoj se Moskva ranije usprotivila, smatra profesor Miloš Šolaja.

“Nešto više moglo bi se očekivati nakon dolaska Kristijana Šmita kada se vidi konkretno kako će proći rasprava u Savjetu bezbjednosti o ovoj rezoluciji.Moguće je da ovo bude samo prijedlog koji bi značio kompromis u vezi dolaska Kristijana Šmita,” dodao je Šolaja.

Utisak naših sagovornika je da se neće mnogo promijeniti odnosi na unutrašnjopolitičkom planu nakon ruskog prijedloga.

“Meni se čini da su zagovornici zatvaranja kancelarije VP zapravo i kroz ovu rezoluciju od onih sila koje su smatrali da ih bezuslovno podržavaju na neki način ostali usamljeni u svom nastojanju za zatvaranje kanc VP i neprihvatanja novog VP”, kazala je politički analitičar Tanja Topić.

U većini političkih partija u RS pozitivno ocjenjuju ruski prijedlog o načinu i roku ukidanja kancelarije visokog predstavnika. Istovremeno dan protiče bez reakcija političkih subjekata u Federaciji BiH.