Pravoslavni vjernici i SPC proslavljaju Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista – Božić.

U porti Stare pravoslavne crkve svetih arhanđela Mihaila i Gavrila u Sarajevu, u prisustvu velikog broja vjernika, večeras je osveštan i naložen badnjak, čime je počela proslava Badnje večeri. Večernju službu i paljenje badnjaka služio je njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom.

Vjernici su večernjom molitvom i paljenjem badnjaka najavili rođenje Spasitelja, čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo.

Obraćajući se vjernicima, mitropolit Hrizostom je rekao da je ovo najveći praznik hrišćanske radosti i božanske ljubavi, koja je došla među pravoslavne vjernike da bude s njima.

“U prazniku Božića osjećamo da je Bog došao i da je zajedno s nama. Bog je taj koji donosi na Zemlji mir, a među ljudima dobru volju”, poručio je mitropolit dabrobosanski.

On je rekao da ovo nije samo hrišćanski praznik, već praznik neba i Zemlje, svih ljudi, svih vijekova i vremena.

“Neka nam Božić i Hristovo rođenje donesu dobru volju, mir i ljubav”, poručio je mitropolit Hrizostom i poželio srećno navečerje, a svima koji slave Božić da ovaj praznik dočekaju u radosti, veselju i ljubavi koju im je Bog podario.

Naložen badnjak u porti Crkve Svete Trojice u Banjaluci

Badnjak je večeras naložen i u porti Crkve Svete Trojice u Banjaluci, nakon što je u samom hramu obavljeno bogosluženje i osveštan badnjak. Veliki broj vjernika prisustvovao je paljenju osveštanog badnjaka, uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića.

U hramovima u Banjaluci u ponoć će biti služena prva sveta božićna liturgija.

Pravoslavni narod poštuje običaje koji se obilježavaju od ranog jutra na Badnji dan, a potom i Badnje veče. Božić, kao najveseliji hrišćanski praznik, ima poseban značaj kada je riječ o okupljanju porodice.

Duh Božića duboko je urezan u srca pravoslavnih vjernika koji, ma gdje ih život odveo, ne zaboravljaju ko su, odakle su i kakvu simboliku ima taj praznik još od davnih vremena kada je svjetlost božićnog ognja grijala njihove pretke.

Porodica domaćina Nenada Simića iz Višegrada, praznuje Božić, baš kako su to činili i njegovi preci i kaže, da su to dani u godini kada je kompletna porodica na okupu.

Starješina Saborne crkve u Sarajevu Vladimir Stupar za BHRT je govorio o običajima pravoslavnih vjernika za Badnji dan.

U pravoslavne domove se na taj dan unosi Badnjak, kome je Crkva dala poseban smisao. Na taj dan ujutro najstariji muški ukućanin usiječe hrastovo ili cerovo drvo – Badnjak.

Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus.

Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića, kada se objavljuje radost Hristovog Rođenja. Dogorijevanje Badnjaka je simbol rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove Svjetlosti koja dolazi sa vjerom u Novorođenog Hrista.

Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko Badnjaka zagrijavaju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja. Najviše narodnih običaja kod Srba vezuje se za Badnji dan i Božić kojima se dočarava događaj Rođenja u Vitlejemu.

Uoči Božića slamom se posipa pod i domovi se pretvaraju u Vitlejemsku pećinu u kojoj je rođen Bogomladenac Isus koji je povijen u slamu i kojem su se najprije poklonili pastiri.

Postoji običaj da se kuće posipaju žitom, kao i niz drugih rituala kojima se daje hrišćanski smisao jer je Hristos došao da ljude zbliži i nahrani i napoji svojom naukom i ljubavlju. “Ko je gladan neka dođe k meni ja ću ga nahraniti i koje žedan neka dođe k meni da pije vode žive”, zapisano je u Jevanđelju Hristovom.

Na Badnji dan se peče božićna pečenica. U pravoslavnim kućama Badnje veče je porodični praznik, kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze.

Badnji dan i Badnje veče 6. januara slave pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar – Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.