Danas se obilježava Dan arhiva Bosne i Hercegovine, prva moderna arhivska ustanova u Bosni i Hercegovini, osnovana na današnji dan 1947. godine, rješenjem Vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine.

Na osnovi odredbi Zakona o arhivima 1965. godine, nastavio je djelatnost kao Arhiv Bosne i Hercegovine. Pod tim imenom, arhiv djeluje i danas, u suverenoj državi Bosni i Hercegovini.

Iako arhivska služba kao organizovana djelatnost čuvanja, zaštite i stručne obrade arhivske građe u BiH započinje tek od 1947. godine, u BiH postoji bogata tradicija čuvanja i zaštite arhivske građe. U nepostojanju arhivskih ustanova, znatnu arhivsku građu kroz vijekove prikupljale su biblioteke, muzeji i druge ustanove, kao i osviješteni pojedinci. Iako je u Bosni i Hercegovini u prošlosti ovakvih ustanova bio relativno mali broj i u prikupljanju se nisu koncentrisale na ono što nam je danas poznato kao javna arhivska građa, bez njih ne bi bilo očuvano mnogo arhivske baštine.

Srednjovjekovni bosanski vladari imali su na svojim dvorovima svoje posebne kancelare; obrazovane osobe koje su im sastavljale dokumente. Na najstarijoj sačuvanoj, povelji Kulina bana iz 1189. godine, taj se kancelar potpisao kao dijak. Kulinov nasljednik, Matej Ninoslav, u XIII vijeku kao kancelara ima gramatiga. Osim dijaka i gramatiga, na srednjovjekovnim se poveljama javlja i logotet. Razvoj starih bosanskih kancelarija posebno je ojačao krunisanjem kralja Tvrtka. Stari bosanski dokumenti pokazuju mnoge diplomatičke, paleografske i sfragističke specifičnosti bosanske kancelarije. Na bosanskim poveljama natpisi su i na narodnom, a ne samo na latinskom jeziku; poštuje se simbolika crvene boje pečatnog voska kao isključivo vladarske; postoji konzistentnost u pisarevu potpisu, a tu su i još neke karakterističnosti u pripremi pergamenta za pisanje, samom pisanju te stavljanju pečata.

Danas je u Bosni i Hercegovini sačuvano tek nekoliko povelja iz Srednjeg vijeka. Zemaljski muzej u Sarajevu čuva original povelje kralja Tvrtka izdate Hrvoju Vukčiću u Moštrima 12. marta 1380., a u Arhivu BiH čuvaju se povelje kralja Dabiše od 26. aprila 1395, Stjepana Tomaša Ostojića iz februara 1459. i jedan prijepis povelje kralja Dabiše iz XVI vijeka.