Slučajevi zaraze koronavirusom zabilježeni su i među migrantima koji trenutno borave u Bosni i Hercegovini. Do sada je testirano 1.591 lice, a 265 je bilo pozitivno na COVID-19.

“Medicinska njega za lica koja su COVID-19 pozitivna je zagarantovana. Nismo zabilježili smrtni slučaj među migrantskom populacijom u BiH, a koji je povezan s COVID-19”, kazao je Nicola Bay, direktor Danskog vijeća za izbjeglice u BiH (DRC BiH).

Prema procjenama, na području Bosne i Hercegovine trenutno se nalazi oko 8.000 migranata, izbjeglica i tražilaca azila. Dansko vijeće za izbjeglice u BiH fokusirano je na poboljšanje pristupa primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj njezi, uključujući pružanje psihosocijalne podrške i usluga za poboljšanje mentalnog zdravlja izbjeglica, migranata i tražitelja azila.

Također, usmjereno je na unapređenje cjelokupnog okruženja, prije svega za osobe u potrebi, uključujući i žrtve rodno zasnovanog nasilja. Prošle godine, DRC medicinski timovi, zajedno s timovima domova zdravlja, realizirali su 97.217 medicinskih pregleda i 24.143 direktne medicinske intervencije u privremenim prihvatnim centrima, dok su osigurana 2.184 upućivanja prema sekundarnim zdravstvenim ustanovama.

“Rekao bih da, unatoč svim poteškoćama, primarno povezanim s COVID-19 pandemijom, cjelokupna situacija po pitanju zdravlja migrantske populacije je pod kontrolom. Tokom zimskog perioda medicinski timovi su zabilježili slučajeve sezonske gripe, respiratornih i kožnih (scabies) oboljenja, kao i promrzline među ljudima koji spavaju na otvorenom i koji su izloženi teškim vremenskim uslovima”, kazao je Bay.

Za osobe koje nemaju pristup odgovarajućim privremenim prihvatnim centrima i koje su izložene otežanim životnim uslovima, DRC je pružio pomoć u hitnim i spasilačkim situacijama na terenu, zajedno s partnerom Crvenim križom Federacije BiH.

“Ovi ljudi, također, imaju mogućnost da dobiju adekvatnu medicinsku njegu u jednoj od zdravstvenih institucija u BiH, kroz mehanizam upućivanja koji smo uspostavili. Trenutno, 4.427 migranata i tražilaca azila koji borave u privremenim prihvatnim centrima pokriveno je adekvatnom medicinskom njegom. Mi imamo potpisane ugovore o saradnji sa domovima zdravlja i kliničkim centrima na području Unsko-sanskog (USK), Sarajevskog (SK), Tuzlanskog (TK) i Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK)”, pojasnio je Bay.

Prema njegovim riječima, u svakom od privremenih prihvatnih centara u BiH (Sedra, Borići, Miral, Blažuj, Ušivak, Salakovac) postoji ambulanta za primanje pacijenata i pružanje zdravstvenih usluga osobama u potrebi. U sklopu ambulante vrši se upućivanje na specijalističke preglede ili na duže liječenje po potrebi u bolnice ili kliničke centre. Medicinske timovi domova zdravlja rade u ambulantama svakodnevno.

“Moramo naglasiti da su ambulante u privremenim prihvatnim centrima u potpunosti opremljene te da je iskustvo i znanje medicinskih radnika na izuzetno visokom nivou. Prosječno, na mjesečnom nivou, DRC podržava medicinske timove u ambulantama za više od 6.000 medicinskih savjetovanja te više od 1.200 direktnih medicinskih intervencija”, pojasnio je Bay.

Zahvaljujući finansiranju Evropske komisije za humanitarnu pomoć i odjela za civilnu zaštitu (DG ECHO) i Instrumentu EU za doprinos stabilnosti i miru (IcSP), dodatno su ojačali već kvalitetne mehanizme upućivanja pacijenata prema zdravstvenim ustanovama.

Bay je kazao da je testiranje na COVID-19 sastavni dio medicinske njege koja je na raspolaganju licima u pokretu kao i liječenje unutar privremenog centra, a pod liječničkim nadzorom.

U slučaju složenije kliničke slike lica u pokretu imaju mogućnost da se liječe u zdravstvenim ustanovama, a sve u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i lokalnih zdravstvenih autoriteta, dok je nivo medicinskih tretmana jednak onom koji se pruža lokalnoj populaciji.

Čak i prije pojave prvog potvrđenog COVID-19 pozitivnog pacijenta u BiH, DRC je zajedno s IOM-om i drugim partnerskim organizacijama, apliciralo sigurnosne mjere za smanjenje rizika od širenja virusne bolesti među migrantskom populacijom.

“Osigurali smo i opremili posebne dijelove unutar privremenih prihvatnih centara za potrebe izolacijskih odjela u preventivne svrhe, ali i za liječenje pacijenata sa izraženim COVID-19 simptomima. Imamo dovoljne količine zaštitne opreme (maske, rukavice, sredstva za dezinfekciju) za sve korisnike unutar privremenih prihvatnih centara koji su dostupni na za to određenim mjestima. Sve ove mjere se kontinuirano provode te se jačaju u slučaju pojave klastera u nekom od centara”, istakao je Bay.

Naglasio je da je situacija kojoj svjedočimo u privremenim prihvatnim centrima, refleksija pogoršane situacije s COVID-19 u cijeloj zemlji i šire.

“Od početka pandemije COVID-19, timovi domova zdravlja i DRC-a uradili su 68.851 medicinski skrining za COVID-19 među licima u pokretu, kako u privremenim prihvatnim centrima tako i na lokacijama izvan centara. Do sada je testirano 1.591 lice, a 265 je bilo pozitivno na COVID-19”, izjavio je Bay.

Potvrdio je da nisu zabilježili smrtni slučaj među migrantskom populacijom u BiH, a koji je povezan s COVID-19.

“Trenutno imamo devet pozitivnih lica u privremenom prihvatnom centru Blažuj, a sedam u Ušivku, oba centra se nalaze na području Kantona Sarajevo. U Unsko-sanskom kantonu uspješno smo zatvorili klaster u privremenom prihvatnom centru Borići, tamo nema COVID-19 pozitivnih lica od danas. U centru Sedra imamo 11 pozitivnih lica koja u srijedu izlaze iz propisanog karantina i imat će ljekarske preglede. U centru Miral u posljednje dvije sedmice imali smo 150 potvrđenih pozitivnih slučajeva, od kojih je 55 lica napustilo kamp, a ostali su u izolaciji. Sve COVID-19 pozitivne osobe su asimptomatične ili sa izraženim blažim simptomima, te su pod stalnim liječničkim nadzorom u izolatorijima unutar svakog od privremenih prihvatnih centara”, pojasnio je Bay.

Kako je kazao, sretni su da su prve vakcina stigle i pristižu u BiH te da će ranjive kategorije poput zdravstvenih radnika i starijih osoba biti vakcinisane.

DRC će zagovarati da lica u pokretu budu uključena u proces vakcinacije, kao i bh. državljani koji rade u privremenim prihvatnim centrima, ali sve u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i zdravstvenih autoriteta, kao i sistematskog planiranja od strane javnog zdravstvenog sistema u BiH.