Klijenti u Bosni i Hercegovini svoje usluge u bankama bi uskoro mogli obavljati putem videopoziva. Ovo je jedan od koraka digitalizacije bankarstva, nakon uvođenja elektronskog potpisa.

Istražili smo kako i na koji način bi ovu ideju prihvatili građani Bosne i Hercegovine, ali i šta kažu stručnjaci.

Novu uslugu koju bi banke u Bosni i Hercegovini mogli uvesti – da se omogući otvaranje računa u komercijalnoj banci ili obavljanje neke druge usluge putem videopoziva, anketirani građani u Bosni Hercegovini nisu najbolje podržali.

“To je dobro, ko zna oko toga”.
“Ja sam malo staromodan pa ne znam kako ću se uklopiti u to”.
“Potreba za nečim novim samo zato što što ima tehnologije je nepotrebno i mnogi ljudi ne mogu se snaći. Evo, ja sam jedna od tih”.
“Ništa ne bih da radim izuzev onog standardnog, preko bakomata i direktno na šalter”.

Ovaj prijedlog Udruženje bankara u našoj zemlji uvrstilo je i u Bijelu knjigu.

Tehnološka dostignuća, kako se navodi, pružaju identifikaciju osobe. Ovakvim pristupom, za koje u Bosni i Hercegovini ne postoji zakonsko rješenje, klijentima bi se omogućila ušteda vremena, kao i otvaranje računa onima koji, objektivno, nisu u mogućnosti da dođu u banku, poručuju bankari.

“Klijent uspostavlja videopoziv sa bankom putem određene aplikacije, podnosi se određeni identifikacioni dokument. S druge strane uposlenik banke je dužan da provjeri i on je obučen i ovlašten za provjeru identifikacije klijenata. Dakle, i on provjerava te podatke sa identifikacionog dokumenta, fotografiju s osobom s kojiom komunicira, starosnu dob i ima pravo postavljati pitanja. Sve to se radi u izolovanoj prostoriji sa rasvjetom i ozvučenjem”, kaže Velida Krvavac, Udruženje banaka Bosne i Hercegovine.

Dok građani teže ka sigurnijem i staromodnijem pristupu, stručnjaci upozoravaju da naša zemlja uveliko kasni s tehnološkim dostignućima Zapada. Ovakvi potezi su trebali uslijediti i ranije.

“Otvaranje računa – mnoge banke vam nude, da tako kažem, jedan depozit podrške od banke u iznosu od 250 dolara, a mnoge banke kombinuju to i s poklonom u vidu moderne tehnologije apple ipada”, kaže Sanel Halilbegović, profesor finansija.

Razvijanje ove ideje ne bi trebalo biti ni tehnički teško, smatra profesor Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.

“Nema apsolutno sigurnog sistema, u svakom sitemu su moguće zloupotrebe, samo je pitanje koliko bi bio procenat. Ne čini mi se da je ovo nešto mnogo opasnije nego drugi vidovi, čak i ličnu kartu neko može falsikovati”, kaže Saša Mrdović, profesor sigurnosti internetskih mreža.

Ako uzmemo u obzir podatak Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine da je skoro 40 posto stanovništva, odnosno 1,2 miliona stanovnika u Bosni i Hercegovini informatički napismeno, da ne zna koristiti kompjuter ili internet, postavlja se pitanje hoće li i kako ova ideja zaživjeti u Bosni i Hercegovini?