O diskriminaciji pri zapošljavanju se mnogo govori, ali se slabo preduzimaju koraci ka njenom iskorjenjivanju. Često ni radnici ni poslodavci nisu dovoljno edukovani za prepoznavanje oblika diskriminacije.

Kako bi se ustanovilo koliko je zastupljena diskriminacija prilikom zaposlenja i na radnom mjestu na području Bosne i Hercegovine, kompanija “Kolektiv” je provela istraživanje na portalu Posao.ba.

Rezultat istraživanja na portalu Posao.ba je visok postotak diskriminiranih. Čak više od 80 posto ispitanika se susrelo s nekim oblikom diskriminacije, a najviše na osnovu spola i godina, želje za osnivanjem obitelji te zbog nacionalne pripadnosti.

Cilj istraživanja je educiranje poslodavaca i osoba koje traže posao.

“Ovo istraživanje zaista pokazuje koliko naši građani, odnosno kandidati-radnici nisu dovoljno upoznati o tome šta jest diskriminacija, ali i sami poslodavci, kada objavljuju svoje oglase nisu svjesni da u nekim odrednicama u oglasima zaista diskriminišu radnike”, kaže Erna Saljević, menadžerica “Kolektiva” i portala “Posao.ba”.

Pored toga što je prisutna u oglasu za posao, a događa se i prilikom razgovora, ipak je diskriminacija teško dokaziva.

Na razgovoru za posao većina kandidata susrela se s pitanjima o njihovom bračnom statusu i broju djece, starosnoj dobi, namjerama osnivanja obitelji i broju planirane djece. Na samom radnom mjestu najveći postotak diskriminiranih je na osnovu spola, majčinstva ili trudnoće, godina te religije.

“Prilikom raspisivanja konkursa poslodavac može tražiti od radnika određene kvalifikacije, vještine. Može ih navesti kao poželjne uslove konkursa, čak i određeno radno iskustvo, edukacije. Međutim, izričito je zakonom zabranjeno uskraćivanje mogućnosti na osnovu pola, nacionalne pripadnosti, vjeroispovijesti, starosne dobi ili bilo koje druge lične karakteristike”, rekao je Predrag Raosavljević, pomoćnik ombudsmana/šef Odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije.

Usprkos visokom postotku diskriminiranih, prema rezultatu istraživanja, građani koje smo anketirali imaju različita iskustva.

Pojedini nikad nisu iskusili diskriminaciju, a dosta njih nije ni upoznato s različitim oblicima diskriminacije:

“Da, zbog godina. U većini slučajeva kod nas je politika u pitanju”.
“Ne bih mogla reći da sam se susrela s diskriminacijom”.
“Ne, do sada je bilo sve u redu, sasvim”.
“Da, nažalost. Imam godina, tako da imam i puno iskustva, nažalost negativnog”.

Jedna vrsta diskriminacije je ipak dozvoljena, a to je pozitivna diskriminacija koja podrazumijeva poboljšanje položaja marginaliziranih skupina. Međutim, tо su strogi izuzeci i redovito se kontroliraju kako ne bi došlo do ugrožavanja prava drugih ljudi.