Savjetnik predsjednika Privredne komore Srbije Nenad Đurđević gostovao je u emisiji BHT1 uživo.

Govorio je o ekonomskoj razmjeni BiH i Srbije.

“BiH je značajan partner Srbije po pitanju vanjske trgovine. Srbija se može pohvaliti suficitom, ali su zbog korone i uvoz i izvoz zabilježili oko 13 posto smanjenja uvoza i izoza. Godine 2019. je ta brojka bila oko 1.3 milijardi eura, pet posto više u odnosu na 2018. Ove godine je to oko 800 milijuna eura do sada. Uvoz u Srbiju je smanjen 18 posto, izvoz 11.1. Mislim da je to neki trend u cijeloj regiji”, rekao je Đurđević.

Po njegovim riječima, smanjen je taj odnos i prema nekim drugim vanjskotrgovinskim partnerima poput Europske unije.

“Na ljestvici najviše pogođenih zemalja i BiH i Srbija će biti među manje pogođenima. To govori da su BiH i Srbija dobro uvezani, prije svega s EU i imaju važan taj proizvodni sektor, dok, primjerice, Crna Gora i Albanija više zavise od turizma i pad će biti teži”, rekao je on.

Ipak, između Srbije i BiH postoji puno “necarinskih barijera”.

“Iako su obje članice CEFTA-e često se pribjegava nekim mjerama koje nisu dobre”, ističe on.

Govoreći o tzv. malom Šengenu i prestanku pojedinih barijera, Đurđević ističe da je to ono čemu upravo Srbija teži.

“Ta inicijativa koja potiče temeljne slobode EU promovira samu srž slobodnog tržišta… Polako se ukidaju barijere… Dolazi do harmonizacije odnosa i otvaranja radnih mjesta, priznavanja socijalnih pitanja, zdravstvene zaštite i tako dalje. To se smatra nekom srži slobodnog tržišta. Mi u zapadnom Balkanu imamo 18 mil. stanovnika – kao Rumunjska, a zajednički BDP je kao Slovčka – koja je tri puta manja”, kaže on.

Ako bi svih šest država zapadnog Balkana kao ravnopravni partneri pristupili ovoj inicijati, to bi pojednostavilo i pojeftinilo poslovanje.

“Kao jedno cjelovito tržište, gdje bi bili jedan mnogo bolji partner i imali jači pregovarački potencijal. Naše komore su tu glavni motor ispred vlada. Mi smo napravili jedno Vijeće komora zapadnog Balkana, po dvije najjače iz svake države, one su glas razuma prema vladama za osnivanje ovog zajedničkog tržišta… Mi smo svjedoci da postoji puno inicijativa, ali taj mehanizam provedbe čini da su kompanije nezadovoljne”, govori on.