Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas je bez rasprave usvojio Zakon o privremenim mjerama u radu pravosudnih institucija za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH. Delegati nisu razmatrali Odluku o potvrđivanju smjene ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Miloša Lučića, iako je to bilo ranije predviđeno.

Predsjedavajući Doma naroda Bakir Izetbegović, zaključujući današnju sjednicu, najavio je da bi naredna mogla da bude održana do kraja mjeseca.

S obzirom na to da je Zakon o privremenim mjerama u radu pravosudnih institucija za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH usvojen u različitim tekstovima u Predstavničkom i Domu naroda, formirana je zajednička komisija za usaglašavanje u koju su iz Doma naroda imenovani Sredoje Nović, Bariša Čolak, Asim Sarajlić.

Delegati su u prvom čitanju usvojili Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH, koji je utvrdio Savjet ministara BiH, a kojim se omogućava bolja zaštita svjedoka.

Dopunama se vrši usaglašavanje Zakona o parničnom postupku i Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka, te omogućava onima koji svjedoče pod mjerama zaštite u krivičnom postupku kontinuiranu zaštitu identiteta u toku naknadnog pokretanja parničnog postupka za naknadu štete.

Dom naroda zbog nedostatka glasova Kluba srpskog naroda nije podržao dopune Zakona o javnim nabavkama i Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima, koji su ranije razmatrani po hitnom postupku, a kojima bi se trebao stvoriti zakonski okvir koji omogućava direktnu nabavku vakcina protiv koronavirusa od proizvođača.

Delegati su prihvatili izvještaj o radu stalnih komisija za prošlu godinu, te o radu Ustavno-pravne, Komisije za finansije i budžet i Komisije za spoljnu i trgovinsku politiku Doma naroda.

Usvojen je i izvještaj o sprovedenoj reviziji učinka o temi Aktivnosti institucija BiH na obezbjeđivanju radijacione i nuklearne bezbjednosti čiji je podnosilac Kancelarija za reviziju institucija, kao i izvještaj o sprovedenoj reviziji učinka na temu “Pretpostavka za efikasno upravljanje intervencijama u slučaju incidentnog zagađenja mora”.

Dom naroda odbio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona BiH, koji su predložili Denis Bećirović i Zlatko Miletić, a koji je razmatran po hitnom postupku.

Prihvaćen Sporazum o readmisiji sa Pakistanom

Dom naroda PSBiH dao je saglasnost za ratifikaciju više međunarodnih sporazuma i ugovora, među kojima su sporazum o makrofinansijskoj pomoći EU za BiH, te sporazum između BiH i Pakistana o readmisiji.

Delegati su prethodno podržali više izvještaja stalnih komisija Doma naroda o radu u prošloj godini, kao drugih tijela parlamenta BiH.

Usvojen i Plan prioriteta za parlamente u BiH za ubrzanje procesa evropskih integracija.

Delegatska inicijativa Zlatka Miletića za izjednačavanje statusa zdravstvenih radnika u Hercegovačko-neretvanskom kantonu Federacije BiH sa statusom njihovih kolega u drugim kantonima nije podržana.

Delegati su odbili i delegatsku inicijativu Denisa Bećirovića da se Savjet ministara BiH zaduži da najkasnije u roku od šest mjeseci pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi prijedlog zakona o vrhovnom sudu BiH.

Lučićeva smjena skinuta sa dnevnog reda

Odluka o potvrđivanju smjene ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Miloša Lučića nije uvrštena u dnevni red današnje sjednice, na šta je prilikom rasprave o dnevnom redu ukazao i delegat Mladen Bosić.

On je predložio novu tačku dnevnog reda “Odluka o potvrđivanju smjene zamjenika ministra civilnih poslova u Vijeću ministara BiH“.

Kazao je kako se radi o dobro poznatom slučaju zamjenika ministra “koga su nadležni organi uhvatili u priređivanju nelegalnog klađenja i igara na sreću“.

Međutim, prilikom glasanja njegov prijedlog nije dobio potrebnu podšku delegata, te ta tačka nije uvrštena u dnevni red.

Tegeltija je odluku o smjeni Lučića donio jer je DNS, na čiji je prijedlog Lučić imenovan za ministra, napustio vladajuću koaliciju i prešao u opoziciju. Prošle sedmice Tegeltijinu odluku potvrdio je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a da bi Lučić bio smijenjen, potrebno je da to učini i Dom naroda.

Na dnevnom redu Doma naroda je zahtjev delegata Denisa Bećirovića i Zlatka Miletića za razmatranje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Krivičnog zakona BiH po hitnom postupku.

Bit će razmatran i Prijedlog zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa BiH za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH, kao i principi Prijedloga zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH, koje je predložilo Vijeće ministara BiH.

Delegati bi, između ostalog, trebali razmatrati i izvještaje komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o javnim nabavkama, te o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima.

Bećirović: Milorad Dodik poziva na rat i to treba javno reći

Delegat u Klubu bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Denis Bećirović je na početku današnje sjednice postavio pitanje predsjedavajućem Savjeta ministara BiH Zoranu Tegeltiji „da li podržava Dodikovu politiku razbijanja države BiH“.

Bećirović je konstatirao da je između posljednje i današnje sjednice Doma naroda, uprkos pandemiji i ogromnim problemima s kojima se suočavaju svi građani BiH, Milorad Dodik intenzivirao politiku zagovaranja destrukcije BiH.

Kaže da je zato postavio pitanje predsjedavajućem Savjeta ministara BiH „da javno, otvoreno i precizno kaže da li i on podržava Dodokovu politiku razbijanja države BiH“.

Bećirović je naveo kako Dodik javno poručuje da ima jasan plan i koncept, kako on kaže, kako treba razbiti državu BiH.

“Smatram da je vrijeme da mu odgovorimo na takve antiustavne i antidejtonske poruke, ne na nekom sporednom mjestu, već ovdje u državnom parlamentu BiH”, kazao je Bećirović.

Dodao je da riječ razdruživanje, koju koristi Milorad Dodik, „jedan obični separatistički eufemizam“.

“Nema nikakvog razdruživanja u BiH, riječ razdruživanje je zamjena za riječ rat. Dodik poziva na rat i to treba javno reći. Nema i ne može biti ni mirnog, ni nemirnog razdruživanja države BiH. Nije to moglo ni 1992., ne može ni danas i neće moći nikada i to Milorad Dodik treba jednom da upamti za sva vremena”, poručio je Bećirović.

Također je poručio Dodiku da „ako krene u taj antiustavni scenario razbijanja države, u tom slučaju treba konstatirati da je on odgovaran za unilateralno rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH“.

“Tužilaštvo i Sud BiH moraju raditi svoj dio posla, jer je to najteže moguće antiustavno i krivično djelo u našoj državi. Treće, državni organi BiH, u skladu sa Ustavom i zakonom, u tom eventualnom antiustavnom scenariju kojeg Dodik najavljuje, dužni su odmah uhapsiti i Dodika i sve eventualne saučesnike u jednom takvom antiustavnom činu”, kazao je Bećirović.

Istaknuo je da stavove koje je izrekao, nisu samo njegovi lični stavovi.

“Ove stavove sam prezentirao i na Klubu Bošnjaka i tretirajte ih kao jednoglasan stav cijelog Kluba Bošnjaka, a također i kolege Zlatka Miletića iz Kluba Hrvata”, naveo je Bećirović.

Na ovo izlaganje reagirao je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić, koji je kazao da je izneseno niz optužbi, a ne delegatsko pitanje.

“Ovdje se poziva na hapšenje srpskog člana Predsjedništva BiH. Mislim da je ovo nedopustivo”, kazao je Špirić.

Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija je kazao da neće biti neko preko koga će se prenositi poruke bilo kome, pa ni predsjedavajućem Predsjedništva BiH.

“Na ovo pitanje je nemoguće odgovoriti, iz dva razloga. Iz prvog zato što su u pitanju sadržane sve netačne konstaticije vezano za stavove predsajedavajućeg Predsjedništva BiH. Druga stvar, moj odnos sa predsjednikom SNSD-a je naša stvar i ovo nije mjesto na kojem će se razgovarati o odnosu predsjednika SNSD-a i jednog od članova SNSD-a kao što sam ja”, kazao je Tegeltija.

Dodao je da Milorad Dodik, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH, kao predsjednik SNSD-a, svoje stavove javno iznosi u institucijama BiH, u institucijama RS, putem medija i svi stavovi su jasni, transparentni i javni.

“Svi stavovi Dodika i kada govori o ustavnom uređenju i promjenama u BiH, iznosi javno i svaki put samo zagovara jednu stvar, dogovor nas unutar BiH, a ne dogovor nekih izvan BiH”, kazao je Tegeltija.

Istaknuo je da „prijetnja o hapšenju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i njegovih saradnika neprihvatljiva“.

Predsjedavajući Kluba srpskog naroda Sredoje Nović je kazao kako neće da sluša optužbe da treba hapsiti ni njega, ni Milorada Dodika, ni bilo koga.

“Je li ovo sudnica, je li ovo podignuta optužnica, je li ovo znači definitivno da mi trebamo da se raziđemo. Ako je ovako ja sam spreman i zatražiti da napustimo današnju sjednicu, u ime Kluba srpskog naroda”, kazao je Nović.

Nakon njegove diskusije data je pauza od pola sata, nakon koje je nastavljena sjednica.

Mitrović: Most kod Rače biće završen iduće godine

Ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara BiH Vojin Mitrović izjavio je da se u idućoj godini očekuje završetak mosta na Savi kod Rače koji gradi Srbija kao dio budućeg auto-puta Beograd-Sarajevo-Beograd, a u Bosni i Hercegovini se sprovodi niz radnji u vezi sa ovim projektom.

Podsjećajući da su sporazumi između BiH i Srbije, a potom i sa Turskom o izgradnji ovog auto-puta potpisani 2019. godine, Mitrović je rekao da je na dijelu od Rače do Save određena trasa, izvršena parcelacija i eksproprijacija.

Na dionici od Brčkog do Vukosavlja određena je trasa i dijelom je izvršena eksproprijacija, dok je od Brčkog prema Žepču, odnosno Tuzli i od Sarajeva preko Pala, Rogatice i Višegrada urađen idejni projekat.

“U narednim mjesecima očekujemo pripremne radove na relaciji od Rače prema Bijeljini”, rekao je Mitrović, odgovarajući na delegatsko pitanje Mladena Bosića u vezi sa izgradnjom auto-puta Beograd-Sarajevo-Beograd.

Što se tiče finansiranja izgradnje ovog auto-puta, Mitrović je naveo da je nedavno potpisanim sporazumom Savjeta ministara BiH i Turske predviđeno da Turska finansira ovaj infrastrukturnih projekat, sa mogućnošću da se u finansiranje uključe strane banke.