Protesti građana predstavljaju znak ljutnje, koji u podlozi često imaju strah i anksioznost koja je manifestacija te ljutnje i dio procesa koji prolazimo da bismo prihvatii situaciju i zahtijevali od odgovornih da nas zaštite, da se pobrinu za javno zdravllje, kaže doc dr Elvir Bećirović,gostujući u Jutru za sve BHRT-a.

Već drugu godinu građani se nose sa strahom, zatvaranjem, neizvjesnošću, što sve ostavlja traga na psihičko zdravlje – 411 samoubistava je u godini iza nas, stanovništvo je depresivno… . I pored toga što je od marta 2020. započeta jedna vrsta kampanje, ona nije dala željene rezultate.

Doc dr Elvir Bećirović iz Tuzle, neuropsihijatar na Klinici za psihijatru UKC-a u Tuzli kaže kako je pandemija pogodovala jednoj učestaloj depresiji i beznađu građana BiH ali nije jedini faktor . Objašnjava i faze s kojima su se građani suočavali od početka epidemije koronavirusa:

“Te faze suočavanja s koronavirusom podrazumijavaju: u prvoj fazi to je negacija da postoji problem i vidjeli smo u početku da je veliki broj ljudi negirao da postoji koronavirus, da je to i opasno i sl, . U zadnje vrijeme sve je manje takvih. Druga faza je prigovaranje – ako se pridržavam mjera, meni se neće desiti, treća ljutnja, četvrta depresija i peta faza-prihvatanje”, kaže dr Bećirović.

Smatra kako smo prevazišli nivo negacije i da ogromna većina ljudi shvata situaciju, te prigovaranje i sada smo u fazi ljutnje:

Ljuti smo na vlast, ljuti smo na političare, ljuti smo na ljekare, ljuti smo na organizacije.

Dr Bećirović kaže kako su pored epidemioloških i svih drugih poduzetih mjera, bile potrebne i obimne psihološke mjere, te dodaje kako su otvoreni telefoni za psihološku pomoć ,koji su uspostavljeni često bili na nivou individualne pomoći .

“Mediji svjesno ili nesvjesno šire paniku. Ima jedna stvar koju ćemo nazvati medijska pristrasnost, u medijima loša vijest privlači više pažnje i često se plasiraju loše u odnosu na dobre vijesti.Ne kažem da ih treba zanemarivati, ali mediji moraju imati veoma značajnu ulogu u zaštiti mentalnog zdravlja, ne samo elektronski”, kaže dr Bećirović.

Dodaje kako se to posebno odnosi na društvene mreže, koje je nemoguće kontrolisati, gdje se plasiraju razne neprovjerene informacije.

Budući da smo mi tako psihološki strukturirani, odnosno, naslijedili smo gen onih koji više obraćaju pažnju na opasnost, negativne vijesti nam više privlače pažnju. Zbog toga se potrebno ograničiti, prvo na relevantne medije, drugo vremenski, kaže dr Bećirović.

O potrebi detabloizaciji odlasku psihologu , dr Bećirović kaže:

“Kako psihijatrija napreduje u medicinskom smislu, a od 1990 do 2020 u medicini je bila je “dekada mozga”, postignuta su značajna otkrića u oblasti neuroznanosti i fantastični lijekovi koji pomažu, naročito u depresiji.

Kada je riječ o protestima, kojima svjedočimo svakodnevno, dr Bećirović kaže kako nije siguran koliko će oni doprinijeti mentalnom zdravlju, nego će više uznemiriti stanovništvo, iako ne isključuje pravo i potrebu da se ljudi na taj način oglase:

Proteste posmatram u segmentu faza reakcije- protesti su znak ljutnje koji u podlozi često imaju strah i anksioznost koja je manifestacija te ljutnje i dio procesa koji prolazimo da bismo prihvatili situaciju, da bismo mi poduzeli ono što možemo i ,naravno zahtijevali od onih koji nominalno imaju tu obavezu da nas zaštite, da se pobrinu za javno zdravlje, kaže dr Bećirović.