Iako su prošle godine iz budžeta svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini primile oko 15,5 miliona KM, političke partije u našoj zemlji dobavljačima, komunalnim preduzećima, medijima, marketinškim agencijama, ali i svojim zaposlenima po osnovu poreza, doprinosa i plata duguju milione maraka. Najveći dužnici su najveće stranke.

Političke partije su u prošloj godini ostvarile ukupan prihod od 21,5 milion KM, dok su njihova dugovanja zaključno sa 31.12. nešto preko 9 miliona maraka. Najviše prihoda imale su najveće stranke. Stranka demokratske akcije. Savez nezavisnih socijaldemokrata. Socijaledmokratska partija BiH. Hrvatska demokratska zajednica BiH. Srpska demokratska stranka, Savez za bolju budućnost i Demokratska fronta. Kada je riječ o dugovima stanje je nešto drugačije. I ovdje prednjači Stranka demokratske akcije, ali je na drugom mjestu SDP. Slijede ih SDS, DF i HDZ 1990. Stranačke kase uglavnom pune poreski obveznici. Po mišljenju političkih analitičara izvještaji koje stranke dostavljaju CIK-u nemaju puno veze sa stvarnim stanjem.

TANJA TOPIĆ, politički analitičar

„Finansiranje političkih partija u BiH je obavijeno velom tajne. Postoji jedna ogromna siva zona koje mi nismo ni svjesni do koje teško možemo prodrijeti gdje se ogromna finansijska sredstva pogotovo iz javnih preduzeća i javnih ustanova slivaju u kasu političkih partija“.

ŽELJKO RALJIĆ, politički analitičar

„Stranke na vlasti su posebno odgovorne, jer one imaju izvore prihoda i podsjetiću još jednom ti kanali su uglavnom iz sivih tokova, ali uprkos tome one ne izvršavaju svoje obaveze čak ni prema svojim zaposlenima, a kamoli prema budžetu države“.

I građani uglavnom smatraju da je poslovanje stranaka netransparentno i samo još jedan primjer bahatosti domaćih političara i onih na vlasti i opozicije.

TI BIH već godinama ukazuje na nedostatke Zakona o finansiranju političkih stranaka koji omogućava strankama da zaobilaze prijavljivanje svih prihoda i rashoda.

SRĐAN TRALJIĆ, Transparency international BiH

„Transparency organizuje jednu konferenciju gdje ćemo pokušati i sa donosiocima odluka na državnom nivou da damo neke svoje prijedloge kako da se bolje reguliše oblast finansiranja političkih partija, jer on je po našoj ocjeni jedan od glavnih izvora korupcije u ovoj zemlji“.

Finansijski izvještaj za prošlu godinu Centralnoj izbornoj komisiji podnijela je 131 politička stranka, 52 stranke ni to nisu uradile.