Vijećnici Opštinskog vijeća Dvor u Hrvatskoj su jednoglasno usvojili zaključak kojim se potvrđuje protivljenje odlaganju radioaktivnog otpada na području ove opštine.

Na sjednici Opštinskog vijeća Dvor u Hrvatskoj danas nije predstavljen “Nacionalni program sprovođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva”, iako je zbog ove teme sjednica i sazvana.

Sjednici su prisustvovali i predstavnici hrvatskog Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nukelarne elektrane iz Krškog, a vijećnici su jednoglasno usvojili zaključak kojim se potvrđuje protivljenje odlaganju radioaktivnog otpada na području ove opštine.

Na početku sjednice načelnik opštine Nikola Arbutina podsjetio je da je Opštinsko vijeće u aprilu 2015. godine usvojilo zaključak da se protivi ideji da se na lokaciji Trgovska gora odlaže radioaktivni otpad.

Vijećnik LJuban Milaković je nakon toga rekao da nema potrebe da se predstavlja “Nacionalni program” s obzirom na to da je to već urađeno tokom javnih rasprava.

Na njegov prijedlog, Opštinsko vijeće je jednoglasno usvojilo zaključak kojim se potvrđuje protivljenje odlaganju radioaktivnog otpada na području ove opštine.

U zaključku je navedeno da načelnik opštine od nadležnih institucija pisano zatraži odgovore koje su aktivnosti iz Nacionalnog program sprovedene i koje su planirane.

Nakon toga sjednica je zaključena.

Arbutina je rekao novinarima da je kao predlagač sazvao sjednicu kako bi vijećnici i javnost imali priliku da dobiju odgovore u vezi sa sprovođenjem “Nacionalnog programa”.

“Opštinsko vijeće je zaključkom potvdilo protivljenje odlaganju radioaktivnog otpada na području opštine Dvor. Kao načelnik ću ispoštovati odluku vijeća i zatražiću pisane odgovore od nadležnih”, rekao je Arbutina poslije sjednice.

Prema njegovim riječima, zbrinjavanje radioaktivnog otpada je državno pitanje koje rješava država.

Direktor Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane iz Krškog Hrvoje Prpić rekao je da će sve biti urađeno kako bi do 2023. godine lokacija Čerkezovac bila spremna za ove namjene.

“Kroz medije se ovo predstavlja kao hrvatska Fukušima, nisko i srednje radioaktivni otpad je skoro 40 godina u zgradi u Krškom, 60 godina na Institutu Ruđer Bošković. Od 2013. godine smješta se po bolnicama i drugim institucijama što je po direktivama EU nedopustivo i država mora preuzeti odgovornost”, rekao je on.

Prpić je podsjetio da je prošle godine usvojen “Nacionalni program”, te da je Hrvatska pokušala naći dogovor o zajedničkom odlagalištu u Sloveniji.

“Mi smo odlagali naše aktivnosti jer smo ulagali napore u dogovore sa Slovenijom koja nije pristala da prihvati institucionalni otpad iz Hrvatske iako je riječ o 10-12 metara kubnih. Šta je to naspram 6.000-8.000 metara kubnih zajedničkog otpada iz Krškog”, dodao je Prpić.

Prema njegovim riječima, do kraja godine biće sprovedene aktivnosti koje idu prema izradi studije procjene uticaja na okolinu, što uključuje bezbjednosne analize, istraživačke radnje, nulto stanje radioaktivnosti.

“Htjeli smo uključiti lokalnu zajednicu da ih uvjerimo da takav zahvat na toj lokaciji neće imati štetni uticaj. Uz sve to idu razvojne aktivnosti, ne kao nadoknada štete jer štete neće biti, već kao privredni podsticaj, a riječ je o 300 miliona kuna za sve te godine. Putem naknada, država pokazuje dobre namjere”, naveo je Prpić.

On je rekao da će naknada biti usmjerena u infrastrukturu, zdravstvo i slično, o čemu su već napravljene studije.

Prpić je naglasio da će isplata biti regulisana posebnim uredbama, te da se načelno ne isplaćuje pojedincima.

On je kao jedan od mogućih projekata naveo i izgradnju mosta na graničnom prelazu prema Novom Gradu.

Na pitanje novinara da li će realizacija Nacionalnog programa biti nastavljena bez obzira na protivljenje građana, Prpić je rekao da je država u obavezi da zbrine radioaktivni otpad, te da alternativne lokacije nema.

“Potrebno je lokalnu zajednicu uvjeriti da ne može biti štetnog uticaja jer sada nema povjerenja pošto se šire dezinformacije. Teško je steći povjerenje na ovaj način jer nam se ne daje prilika”, dodao je Prpić.

On je negirao da na lokaciji kasarne Čerkezovac ima bilo kakvih aktivnosti vezanih za odlaganje otpada.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo državne imovine treba da riješi imovinsko-pravne odnose da bi nakon toga kasarnu preuzelo Ministarstvo zaštite životne sredine, odnosno Fond.

“Nakon toga ide prekogranična saradnja. Naša obaveza je da predamo studiju uticaja susjednim zemljama i da odgovaramo na sva pitanja ako ih bude. Očekujemo da će najviše interesovanja biti iz BiH. Mi smo i 2016. godine, iako BiH nije bila potpisnica ESPOO konvencije, postupak dali u prekograničnu saradnju, uvažavajući da postoji interesovanje”, naglasio je Prpić.

Prema njegovim riječima, Hrvatska nije pokretala radnje jer se očekivalo da će biti postignut dogovor sa Slovenijom zbog čega neke aktivnosti kasne, ali će sve biti urađeno kako bi do 2023. godine lokacija bila spremna.

“U prvoj fazi mi zbrinjavamo institucionalni otpad u dva već postojeća ukopana tunela koja je vojska koristila i koje treba prilagoditi. Za prihvatanje i obradu otpada iz Krškog biće novo skladište u koje će se pakovati betonski blokovi. Otpad će prije toga biti obrađen u jednoj od evropskih zemalja”, rekao je Prpić.

On je objasnio da će za ove potrebe biti korištena četiri ukopana tunela u kasarni Čerkezovac.

Ispred zgrade opštine danas je u isto vrijeme Štab za odbranu Dvora od radioaktivnog otpada organizovao protest građana.

Vlado Ribić iz ovog štaba rekao je da je okupljanje organizovano kako bi poslali poruku cijeloj Hrvatskoj da građani ne žele radioaktivni otpad u Dvoru.

“Ujedno smo željeli da pošaljemo poruku i našim vijećnicima koje su birali građani, da radioaktivnom otpadu nije ovdje mjesto”, rekao je Ribić.

Gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović rekao je da politika sprovodi “Nacionalni program” daleko od očiju javnosti i na taj način potcjenjuju ljude.

Dumbović je rekao da Hrvatska želi da odlaže radioaktivni otpad u regiji koja planove razvoja bazira na očuvanju prirodnog bogatstva.