Europska komisija (EK) danas je donijela sveobuhvatan gospodarski i investicijski plan za Zapadni Balkan, čiji je cilj potaknuti dugoročni gospodarski oporavak regije, poduprijeti zelenu i digitalnu tranziciju te promicati regionalnu integraciju i konvergenciju s Evropskom unijom.

Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell izjavio je kako su građani Zapadnog Balkana dio Europe i da je zajednički interes da se pomogne u napretku šest zapadnobalkanskih zemalja na putu prema EU.

“Gospodarskim i investicijskim planom pružamo konkretne mjere kao potporu procjeni paketa za proširenje i tako dajemo snažnu potporu gospodarskom oporavku i reformi – za moderan, zeleniji i prosperitetniji Zapadni Balkan koji svojim građanima pruža bolje rezultate na putu prema EU“, kazao je Borell.

Iz Evropske komisije je saopćeno kako je povjerenik EU za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi predstavio novi plan i pritom dodao da se njime želi potaknuti gospodarski razvoj i oporavak regije.

“Mobilizirat ćemo do devet milijardi eura za glavne investicijske inicijative u području prometa, energetike te zelene i digitalne tranzicije kako bi se ostvario održiv rast i otvorila nova radna mjesta. Plan nudi i put za uspješnu regionalnu gospodarsku integraciju kako bi se ubrzala konvergencija s EU i smanjile razlike u razvijenosti naših regija, čime se u konačnici ubrzava proces integracije u EU. Plan bi trebao doprinijeti preobrazbi apadnog Balkana u jednu od najprivlačnijih regija za ulaganja u svijetu. Provedba će se, naravno, morati odvijati usporedno s reformama“, kazao je Varhelyi.

Planom se podržava i održiva povezanost, ljudski kapital, konkurentnost, uključivi rast te dvije usporedne tranzicije, zelena i digitalna.

Usporedno s gospodarskim i investicijskim planom za potporu regiji, Komisija je predstavila smjernice za provedbu zelenog programa za Zapadni Balkan, za koji se očekuje da će biti donesen na sastanku na vrhu zemalja zapadnog Balkana u Sofiji u novembru.

Njime se predviđaju mjere povezane s pet stupova i to klimatskom politikom, uključujući dekarbonizaciju, energetiku i mobilnost, zatim kružnim gospodarstvom, posebno usmjerenim na otpad, recikliranje, održivu proizvodnju i učinkovito korištenje resursa, kao i bioraznolikošću, s ciljem zaštite i obnove prirodnog bogatstva regije, borbom protiv onečišćenja zraka, vode i tla te održivim prehrambenim sustavom u ruralnim područjima.

Digitalizacija će biti glavni pokretač za navedenih pet stupova u skladu s konceptom usporedne zelene i digitalne tranzicije.

Planom se utvrđuje deset glavnih inicijativa za ulaganje u glavne cestovne i željezničke veze u regiji, obnovljive izvore energije i prijelaz s ugljena, obnovu javnih i privatnih zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova, infrastrukturu za gospodarenje otpadom i otpadnim vodama te uvođenje širokopojasne infrastrukture. Druge glavne inicijative uključuju povećana ulaganja u privatni sektor radi poticanja konkurentnosti i inovacija, posebno malih i srednjih poduzeća, te Garanciju za mlade.

Uz dodjeljivanje znatnih bespovratnih sredstava za regiju, EU može dati jamstva radi smanjenja troškova financiranja javnih i privatnih ulaganja te ublažavanja rizika za ulagače. Očekuje se da će se potporom u okviru novog instrumenta jamstva za Zapadni Balkan, obuhvaćenog Jamstvom za vanjsko djelovanje EU i Europskim fondom za održivi razvoj plus, u sljedećem desetljeću mobilizirati ulaganja u iznosu do 20 milijardi eura.

Investicijski paket bit će ključan za povećanje javnih i privatnih ulaganja europskih i međunarodnih financijskih institucija u regiji.

Da bi se gospodarstva Zapadnog Balkana bolje povezala s EU i međusobno, nužna je ustrajnost regije na provedbi temeljnih reformi, produbljivanju regionalne gospodarske integracije i razvoju zajedničkog regionalnog tržišta na temelju pravne stečevine EU kako bi regija postala privlačnija za ulaganja.

Komisija podupire rad vlada u regiji na novoj viziji stvaranja regionalnog gospodarskog područja, čije se prihvaćanje očekuje na sastanku na vrhu u Sofiji u studenome 2020. EU će nastojati približiti regiju jedinstvenom europskom tržištu. Dobro upravljanje temelj je održivog gospodarskog rasta. Stoga će poticanje ulaganja i gospodarskog rasta biti moguće samo ako se Zapadni Balkan čvrsto obveže na temeljne reforme u skladu s europskim vrijednostima i provede ih.

Kao što se odražava u poboljšanoj metodologiji proširenja, partneri koji napreduju u postizanju prioriteta reformi trebali bi od toga ostvariti koristi u vidu povećanog financiranja i ulaganja.

Komisija je danas donijela i paket za proširenje za 2020. Riječ je o godišnjoj ocjeni provedbe temeljnih reformi u partnerima sa Zapadnog Balkana i Turskoj. Te su ocjene popraćene preporukama i smjernicama o navedenim prioritetima reformi, koji su i dalje u središtu procesa pristupanja EU. Provedba tih reformi, posebno u području vladavine prava, bit će preduvjet za uspjeh gospodarskog plana i poticanje održivog gospodarskog razvoja u regiji.