Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije obilježava se ove nedjelje, 15. kolovoza, kada diljem BiH i svijeta vjernici hodočaste u marijanska svetišta, a gvardijan Franjevačkog samostana u Širokome Brijegu fra Ivan Marić uvjerenja je kako će i ove godine u to svetište stići više tisuća vjernika “sa svih razina i sa svih strana svijeta”.

Tradicionalno, u marijansko svetište Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu okupi se od 10 do 15 tisuća vjernika

-Ove godine je teško predvidjeti koliki će broj vjernika stići u marijansko svetište Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, s obzirom na epidemiološku situaciju, ali običaj je da kroz devetnicu, pripravu za svetkovinu Blažene Djevice Marije na Nebo, to svetište na dnevnoj razini posjeti od dvije do tri tisuće hodočasnika, a na samu uočnicu Svetkovine taj broj je znao varirati od 10 do 15 tisuća – kazao je u razgovoru za Fenu širokobriješki gvardijan ra Ivan Marić.

Po njegovim riječima, hodočasnici pristižu sukladno svojim mogućnostima, ali i epidemiološkoj situaciji, no napominje kako su sva misna slavlja na otvorenom tako da ima dovoljno prostora za sve njih. Ipak, širokobriješki gvardijan poručuje vjernicima da čuvaju svoje i zdravlje bližnjih, odnosno “da budu obazrivi jedni prema drugima”. 

– Ono što je jako važno i u ovom vremenu kada vlada nevjerica, je da se mi uzdamo u svesrdnu pomoć Blažene Djevice Marije, majke, kraljice, spasiteljice, suotkupiteljice, tješiteljice, kako je sve naš narod naziva kroz godine i stoljeća, u svakodnevnim teškoćama i tugama i da je uzimamo sebi i drugima za uzor u poslušnosti Božje riječi –  poručuje gvardijan, podsječajući kako su mnogi izgubili svoje najmilije pa tako da su i molitve usmjerene za ožalošćene obitelji, a posebno, kaže, za bolesne.

Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Blagoslov trava i cvijeća

U ranijim vremenima postojao je poseban blagoslov za blagdan Velike Gospe – blagoslov trava i cvijeća. Održao se u nekim europskim državama sve do danas. Značenje mu je višeslojno. Prema predaji, apostoli su u Marijinu grobu umjesto tijela pronašli cvijeće pa se Marija zato i naziva “Ljiljan bijeli”, “Ruža bez trnja” i sl..

Blagoslov je povezan i s tradicijom hodočašćenja u marijanska svetišta, kada vjernici danima spavaju u prirodi i na sjenicima.

Također, vezan je i uz vrijeme dozrijevanja plodova i kosidbu pa se blagoslovom trava zazivala Božja zaštita nad stokom, a blagoslovom cvijeća nad ljudima, kako bi Gospodin po njima odagnao svako zlo i bolest te ih zaštitio od uboda zmija i svake druge pošasti.

Rado posjećena marijanska svetišta u Međugorju, Olovu, Komušini…

Vjernici u BiH posjećuju rado Svetište Gospe Olovske, Svetište Gospe od Kondžila u Komušini te Svetište Kraljice mira u Međugorju, a izvan naše zemlje, u Hrvatskoj, među poznatijima su Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju itd. U regiji su još poznati Svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj. Zatim, Gospa od Škrpjela u Boki kotorskoj i Svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.