Franjevačka biblioteka u Tomislavgradu, iako postoji već decenijama, prije nekoliko godina je potpuno modernizovana i otvorena za javnost. Po tome je vjerovatno i jedinstvena u Bosni i Hercegovini, jer nije klasična franjevačka biblioteka koja čuva stare knjige i spise, nego ima više od 100 hiljada naslova na posudbu, među kojima je veliki broj domaćih i stranih autora.

Knjižnica Franjevačkog samostana u Tomislavgradu, prije tri godine je otvorena za javnost i iznimno je posjećena. Trenutno ima više od šest stotina članova, a godišnje se posudi više od pet tisuća knjiga.

LJILJAN KUTLEŠA, član Franjevačke biblioteke u Tomislavgradu

„To mi puno znači, budući da radim u školi, profesor sam, predajem filozofiju, ovdje ima jako puno filozofskih djela, a s druge strane i supruga mi jako puno čita knjige i ona isto dolazi tu“.

U Franjevačku knjižnicu dolaze i studenti iz Mostara i Splita jer je dobro opremljena i stručnom literaturom, ali i beletristikom i naslovima poznatih svjetskik i domaćih autora.

SRETAN ĆURČIĆ, gvardijan Franjevačkog samostana u Tomislavgradu

„Kapacitet ove knjižnice ovdje je skoro sto tisuća knjiga, isti takav prostor je u podrumu, isti takav prostor imamo i u podrumu, u podrumu je smještena strana literatura i periodika, a ovdje je više manje ta komercijala

Za cijelu priču oko Franjevačke knjižnice zaslužan je fra Sretan Ćurčić, koji je zapravo imao viziju i želio približiti knjigu sto većem broju čitatelja, ali i spojiti crveno i svjetovno, i u tome uspio.

SRETAN ĆURČIĆ, gvardijan Franjevačkog samostana u Tomislavgradu

„Mnogi odgovori se kriju u knjigama, zato je tu moć, i zato sam ja ponosan jer se dogodila jedna simbioza, jedno spajanje naroda i samostana. I ovo je prekrasno kad svako malo uđe netko čitati knjigu, a čovjek kad čita knjigu to je posebna jedna energija, razvija se kreativnost, čovjek se oslobađa, uči i mi ovdje nismo isključivi“.

Tako se na policama, kaže fra Sretan, može naći i emigrantski list zbog kojeg se završavalo na golom otoku, a odmah iznad njega marksizam. Premda je tomislavgradski samostan relativno mlad i nema puno starih spisa i knjiga, ipak posjeduje neke vrijedne primjerke iz prošlosti.

VINKO ŠARAC, knjižničar Franjevačke biblioteke u Tomislavgradu

„Tu se nalazi povijest rimskog carstva, iz 16. st, knjiga stara preko 450godina, tu je Matija Divković koji je za BiH sto je Dante za Italiju, doslovno, prvi čovjek koji je pisao na bosančici i tu se nalazi jedna od njegovih knjiga, njeni fragmenti“.

Tu je i iznimno rijetka knjiga fra Jerolima Filipovića stara 250 godina i meteorološki zapisi za BiH iz 1893. god. Zanimljiva je, premda novijeg datuma, i 17 godina rukom pisana Biblija. No, posebnost i jedinstvenost Franjevačke knjižnice je ta što se za kratko vrijeme nabavio vrijedan golemi knjižni fond, kojim se ne mogu podičiti ni neke mnogo veće sredine, i otvorila vrata čitateljstvu.