Zoran Galić, direktor Granične policije BiH kaže kako GP radi po zakonima koji su donešeni prije nekoliko godina, s kojima se BiH ne može izboriti sa ovako globalnim izazovom, kakva je migrantska kriza.

Zoran Galić, direktor Granične policije BiH u razgovoru za BHT1 u živo kaže kako je najveći izazov pred Graničnom policijom je migrantska kriza :

“U prošloj godini u BiH je ušlo BiH 16.100 migranata, GP je vratila manje od 12. 000. Gledajući usporedno s pokazateljima s prethodnom godinom kada je ušlo ušlo 29.000 migranata, dakle 13 000 manje”, kaže Galić.

Dodaje kako je pored migracija, GP uspješno radila u borbi protiv svih vidova prekograničnog kriminaliteta- trgovine ljudim., krijumčarenjem droge, hapšenju i službenika GP BiH,ali i lokalnie i entitetske službenika.

Direktor GP BiH kaže kako je u BiH u 2016. godini ušlo 155 migranata, 2017-766, 2018-23.400, 2019- 29.800 i 2020 – 16.100. Rapidan rast išao je iz godine u godinu.

“Pritisak migranata dolazi iz zemalja Europske unije, dakle, iz Grčke, koji granicu EU prelaze tako lako i jednostavno i već za tri do pet dana se nalaze na granici BiH i Srbije. Granica s Hrvatskom je dobro čuvana i ti migranti ostaju zaglavljeni najviše na području BiH”,kaže Galić.

Govoreći o pomoći Europske unije koja je dodijeljena za borbu protiv migrantske krize, Galić kaže kako je BiH kao država dobila pomoć ,a time i Granična policija. Pomoć je upotrijebljena u vršenju zadataka u cilju sprečavanja migracija.

“Cijela priča migracija počinje i završava u BiH.Koliko je naša politika spremna , ne gledajući ni Europsku uniju niti bilo koga drugog , donijeti set zakona kojima bi prilagodile institucije BiH da se na jedna adekvatniji svrsishodniji način suprotstave migrantskoj krizi .

Galić kaže kako su ti zakoni, poput Zakona o graničnoj kontroli, Zakona o Graničnoj policiji , Zakona o policijskim službenicima, Zakona o kretanju i boravku stranaca u azilu u BiH, isti kao unatrag nekoliko godina.

“Po tim zakonima uopće ne primjećjujemo da se u Bosni i Hercegovini događa išta. Zakoni su osnovni alati u rukama policijskih službenika. I tu se očituje moć i volja države da se riješi neki problem , ili da se ne riješi . Na žalost, mi smo još uvijek na zakonima koji su donešeni prije nekoliko godina i s njima se ne možemo izboriti sa ovako globalnim izazovom, kakva je migrantska kriza”,kaže Galić

Kaže kako je Granična policija tražila izmjene zakona,ali bez ikakvog odjeka.

GP je pokušavala da promijeni i Pravilnik o zapošljavanju, gdje je manjak graničnih policajaca, te su ponudili niz rješenja kroz zakonske akte, da bi ovu policijsku agenciju doveli u položaj da se može izboriti s migracijama.

U postojećem pravilniku kao podzakonskom aktu ima, kako kaže Galić, niz manjkavosti, jer je on donešen prije 20 godina i pregazilo ga je vrijeme.

“Vidjeli smo kroz pravilnik da imamo dosta generalista, dosta šefova,a malo izvršitelja policajaca i specijalista; kaže Galić.

Pravilnik je potom izmijenjen 2018. godine i upućen u proceduru.

“Pravilnik je zastao, prvo u ladici bivšeg ministra,a potom i u Vijeću ministara BiH koji su ga odbacili i do dan-danas nisu dali objašnjenje. Ali ja ću ga dati-mi u ovoj agenciji imamo nekoliko mjesta glavnih inspektora visokog ranga koji ne rade ništa, imaju dobru plaću 3.100 KM. Kroz taj pravilnik smo, ne njih, nego neke druge htjeli prebaciti na teren , da idu raditi, oni su pobunili, svaki svoju politiku, koja je zaustavila Pravilnik.

Galić dodaje kako su tim Pravilnikom dobili 450 policajaca više na terenu,a smanjili su budžet za 2 miliona.

“To našu politiku ne zanima, niti su dvije godine dali odgovor zašto taj pravilnik nije prošao”,kažeGalić.

Dodaje kako je na početku migrantske krize svim voditeljima u GP rekao kako je bitno pokazati migrantima da BiH nije plodno tlo da budu tu, te da je GP iz početka krenula represivnije, nakon čega su počele žalbe međunarodnih nevladinih udruga Vijeću ministara VIjeće ministara tada određuje ombudsmena koji hoda istočnom granicom BiH, od Trebinja do Zvornika i Bijeljine i plaši Graničnu policiju kaznenim prijavama, da migrante treba puštati i da je ovo humani aspekt, da se moraju poštovati međunarodne konvencije.

“Tada sam upozorio i rekao sam da je to sramota i da se država tako ne čuva i da će te za par godina pokušati sve prebaciti na leđa Granične policije,Ali, nećete uspjeti , jer je velika greška što se ne mijenjaju zakoni i što se ponašaju na takav način.

Govoeći o propusnosti istočne granice BiH, Galić kaže kako Grannična policija ima 83 granična prelaza na koje spada 85 posto policijskih službenika.

“Po tom Pravilniku, u nadzoru zelene granice od 1603 km predviđeno je samo 15 posto policijskih službenika. To prevedeno na terenu bi značilo da na svakih 25 km imamo jednu patrolu. Pitam sada sve- jeli moguće da na 25 km Granična policije može kontrolirati migracije? Nemoguće ” kaže Galić.

Dodaje i kako politika nije odgovorila na zahtjeve iz Granične policije o mijenjaju pravilnika, osiguravanju dovoljan broj ljudstva, jer GP treba, prema nekim analizama ,još 1200 policijskih službenika kako bi moglo kontrolirati zelenu granicu.

Zoran Galić je u intervjuu govorio i o ulozi me đunarodnih organizacije u migrantskoj krizi, optužbama o “čuvanju” hrvatske granice…