U vremenu pandemije i biblioteke su morale usaglasiti rad sa specifičnim potrebama svojih korisnika. Poseban uspjeh na tom području bilježi Gazi Husrev begova biblioteka, koja ovih dana obilježava 484. godišnjicu postojanja i rada. Danas do punog izražaja dolazi digitalna biblioteka ove impresivne institucije, koja bilježi rekordnu posjećenost.

Impozantna građevina koja u svom bogatom književnom fondu ima najstarije zapise o BiH i njenoj historiji, te čuva najveći fond rukopisa na orijentalnim jezicima u jugoistočnoj Evropi, s posebnim izazovom suočavala se prošle godine. Aktivnosti se sele u virtuelnu sferu. Digitalna bibloteka u toku pandemije bilježi više od 360.000 pristupa korisnika u potrazi za vrijednom rukopisnom, dokumentarnom i drugom arhivskom građom.

U okolnostima pandemije zaštita kulturnog nasljeđa predstavlja veliki izazov posebno za konzervatore i restauratore, ali i sve one koji se u kulturnim insttitucijama bave njegovom zaštitom. U vanrednim okolnostima zaštita nasljeđa treba biti organizirana i vođena prema jasno definiranim strategijama krovnih međunarodnih organizaija, ističu iz biblioteke.

Ispitivanja na materijalima kulturnog naslijeđa su pokazala da zapravo sam korona virus nije štetan po materijale kulturnog naslijeđa, ali je opasan u onom nekom indirektnom ili posrednom smislu, gdje zapravo se na određenim materijalima se zadržava jako dugo i rukovanje s tim materijalom može donijeti neke nove probleme.

Preporuka nadležnih institucija u takvoj situaciji je da se materijali kulturnog nasljeđa dezinficiraju na način da se drže određeno vrijeme u karantinu, zavisno od vrste materijala. Vrijeme pandemije u biblioteci je iskorišteno i za edukaciju kadrova putem online kurseva, izmiještanjem muzejske zbirke iz suterena u prizemlje objekta kako bi bila još vidjlivija, kao i dodatno uređenje fondova u novoj elektronskoj bazi.