U Bosni i Hercegovini danas se održavaju lokalni izbori, sedmi nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine. Za lokalne izbore 2020. ovjereno je 30.809 kandidata, a pravo glasa imat će 3.283.194 birača koji su upisani u Centralni birački spisak.

Centralna izborna komisija BiH saopćila je da poštivanje propisanih epidemioloških mjera ne smije biti smetnja za zakonito odvijanje izbornog procesa.

Biračka mjesta bit će otvorena od 07.00 do 19.00 sati. Uz pokazivanje jednog od važećih bh. identifikacionih dokumenata (lična karta, vozačka dozvola, pasoš) na biračkom mjestu birač dobija kombinaciju glasačkih listića koja mu pripada i ostvaruje pravo na glasanje. Tajnost glasanja je osigurana na biračkom mjestu, navode iz CIK-a.

Lokaciju svog biračkog mjesta birači mogu provjeriti ako posjete web stranicu CIK BiH www.izbori.ba i otvore link “Da li ste registrirani”, zatim da u prazna polja upišu tražene podatke (ime, prezime i JMB).

Drugi način provjere je putem slanja SMS poruke na broj 091 12 12 12, poruka treba da sadrži samo JMB, slanje poruke košta 0,10KM+PDV.

Treći način provjere lokacije biračkog mjesta je da birač kontaktira općinski Centar za birački spisak ili pozove info linije CIK BiH 033/251-331 ili 033/251-332.

CIK BiH: Lokalni izbori raspisani za 4. oktobar, za održavanje nedostaju finansijska sredstva
Foto: Mustafa Öztürk – Anadolu Agency

To će biti šesti po redu lokalni izbori na kojim se gradonačelnici i načelnici biraju na mandat od četiri godine s obzirom da su u jednom izbornom ciklusu ranije, 1997. godine mandati trajali tri godine, odnosno do 2000. godine kada su ponovno održani izbori.

Lokalni izbori 2020. godine ostat će upamćeni ne samo po tome što je zbog pandemije COVID-19 došlo do smanjenog načina obraćanja biračima putem javnih skupova u predizbornoj kampanji, nego i po tome što su prvi puta prolongirani za više od mjesec dana.

Naime, u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH izbori, pa tako i lokalni održavaju se prve nedjelje u oktobru, osim u slučajevima ako taj dan pada neki od vjerskih praznika, kada se oni pomjeraju za sedam dana.

No, ovogodišnji lokalni izbori su pomjereni jer na vrijeme nije bio usvojen budžet institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza u okviru kojeg se planira polovina sredstava potrebnih za izbore, u okviru čega je svakako najveća stavka štampanje i distribucija glasačkih listića.

Zbog svega toga bilo je nužno dati dodatno tumačenje prema kojem će dosadašnji gradonačelnici i načelnici općina, odnosno vijećnici i odbornici u gradskim i općinskim vijećima i gradskim i skupštinama opština ostati u mandatu sve do momenta dok se ne izaberu njihovi nasljednici.

Lokalni izbori u BiH bit će specifični i po tome što ponovno, treći put za redom na njima istovremeno sa drugim biračima neće glasati građani Mostara.

Mostarci će naime, na lokalne izbore sami, i to sa mjesec dana zakašnjenja, tačnije 20. decembra i to prvi put nakon 2008. godine. Naime, birači u Mostaru nisu glasali na lokalnim izborima 2012. i 2016. godine jer su odlukom Ustavnog suda BiH bile suspendovane odredbe Statuta Grada Mostara, jer nisu odražavale jednaku vrijednost glasa u svih šest izbornih područja.

Tako su osam godina trajali dogovori političkih stranaka dok se nije došlo do rješenja za Grad Mostar. No, i tada je bilo suviše kasno da se lokalni izbori i u Mostaru održe kada i u drugim dijelovima BiH, s obzirom da je Centralna izborna komisija BiH već bila donijela odluku o datumu održavanja lokalnih izbora.

Za razliku od lokalnih izbora prije četiri godine, a s obzirom na činjenicu da je znatan broj općina dobio statuse gradova došlo je i do unutrašnje prekompozicije naziva lokalnih zajednica, pa je tako znatno puno više izbora za gradonačelnike i gradska vijeća i skupštine opština.

Na lokalnim izborima 2020. godine biraju se 22 gradonačelnika i 120 načelnika u BiH, 14 gradskih vijeća u FBiH, sedam skupština gradova u entitetu RS, te 64 općinska vijeća u Federaciji BiH i 56 skupština opština u Republici Srpskoj.

U skladu s izmjenama Izbornog zakona RS-a, prvi put se na lokalnim izborima neposredno bira i gradonačelnik Istočnog Sarajeva, tako će birači pored odbornika za skupštinu opštine i načelnika, pred sobom imati i treći listić kojim će birati gradonačelnika Istočnog Sarajeva.

Zagarantirana mjesta za pripadnike nacionalnih manjina biraju se u 21 osnovnoj izbornoj jedinici, a birat će se 23 mandata.

Kao i svaki puta, i za ovogodišnje lokalne izbore puno je bilo sporenja oko prijave birača posebno za glasanje putem pošte. Više desetina hiljada prijava birača je odbijeno zbog utvrđenih nepravilnosti ili nedostatka dokumentacije.

Brojni pokušaji malverzacija zabilježeni su posebno za opštinu Srebrenica, gdje je utvrđeno da je niz građana iz susjedne Srbije pokušao da se upiše za glasanje u toj lokalnoj zajednici, a mnogi su, kako se tvrdi, to i uspjeli uz pomoć entitetskih vlasti u RS-u.

Na lokalnim izborima 15. novembra sudjeluju ukupno 543 politička subjekta, i to 129 političkih stranaka, 262 neovisna kandidata, 72 koalicije, devet listi neovisnih kandidata i 71 neovisni kandidat pripadnik nacionalnih manjina.

Ovogodišnji lokalni izbori ostat će upamćeni i po tome da je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku da se po prvi puta jednoj političkoj partiji (Ujedinjena Srpska) zabrani učešće na izborima, a njenim kandidatima onemogući da se za njih da glas na glasačkim listićima zbog, kako je navedeno, uvredljivih spotova kojim se vrijeđaju osjećaji drugih naroda, te ispoljava jezik mržnje.

No, takvu odluku nije prihvatio Apelacioni odjel Suda BiH, kao drugostepeni organ u odlučivanju, pa će se na lokalnim izborima naći i ta politička stranka i njeni kandidati.

Glasanje na nedjeljnim lokalnim izborima održat će se uz posebne epidemiološke mjere zbog pandemije COVID-19.