Mentalne bolesti, posebno depresija, mogle bi postati broj jedan na ljestvici bolesti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije. U našoj zemlji, u protekle tri godine građani su za antidepresive izdvojili više od 26 miliona maraka.

Istraživali smo šta građane najviše tjera da posegnu za tom vrstom lijekova, nekada i bez recepta.

Posljednji podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH pokazuju da se upotreba antidepresiva povećala. Mišljenja građana o korištenju ovakvih tableta su podijeljena.

“Svakako posežu, što ja smatram neprihvatljivim”,
“Nekad sam trošio apaurin, radi stresa”,
“Znam ih puno, mada sam ja protivnik toga”,
“Samo znam da više omladina to radi nego stariji”, kažu stanovnici Sarajeva.

Podaci pokazuju da su građani u protekle tri godine za ovu vrstu lijekova, prema finansijskom iznosu, dali više od 26 miliona maraka.

“Ti lijekovi su u skupnini Rx što znači da se ne bi smjeli izdavati bez liječničkog recepta. Na teritoriji Bosne i Hercegovine najčeešće propisivani su inhibitori preuzimanja serotonina jer, kao što znate, serotonin je hormon koji je odgovoran za ljudsko raspoloženje”, kaže predsjednica Komore magistara farmacije FBiH Zahida Binakaj.

Ove vrste lijekova se propisuju, jer imaju najbolje terapijske ishode i mali je broj neželjenih efekata, smatraju farmaceuti. S druge strane, to ne znači da ljudi trebaju odmah pribjegavati lijeku ukoliko su u depresiji ili se susreću sa anksioznošću, smatraju psiholozi.

“Nekako najlakši i najbrži mehanizam je uzimanje farmako treapije, međutim imam utisak da sve više imamo tako jednostavan pristup i depresiji i anksioznosti da čovjek, čim se nađe u stanju neke tuge i neke uznemirenosti, po automatizmu, sami sebi i jedni drugima dajemo dijagnoze”, smatra psiholog Irena Spasojević.

Antidepresivima se, sve više, liječe i u Srbiji. Tamo se godišnje proda oko 5,5 miliona kutija antidepresiva.

“Kako da ne, jesam, naravno bromazepam”.
“Zbog neredovnih primanja, teškog života, zbog toga što se porodica raspala”, iskreni su građani Beograda.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), do 2020. godine depresija bi mogla dospjeti na listu vodećih bolesti, što bi značilo da će u narednih 10 godina četvrtina stanovnika na planeti bolovati od nekog mentalnog oboljenja.